Međunarodni dan studenata - obeležava se u sećanje na događaje koji su se desili 1939. godine kada su nacisti u koncentracijske logore odveli više od 1200 studenata Praškog univerziteta. Taj dan je, od tada, postao dan studentskog stradanja u celom svetu. Prvi put, Međunarodni dan studenata je obeležen 17. novembra 1941. godine.
Na taj dan, bude se sećanja i na ostala sutudentske nemire. Godine 1973. su oružane sile grčke vojske napale zgradu atinske politehnike koju su okupirali studenti. Studenti su otpor pružali do sledeće godine, a Grčka je 17. novembar proglasila danom grčkih studenata.
Istog datuma 1989. godine otpor su pružili i studenti u Čehoslovačkoj. Studenti su se pobunili protiv komunističkog režima i suprostavili su se vladi u želji da se uguši novouvedeni režim. Njihova pobuna je predstavljala vrstu takozvane "baršunaste" revolucije, koja je pomogla u padanju ovog režima. Ti događaji u Češkoj i Slovačkoj predstavljaju borbu za slobodu i demokratiju.
Studenti u Srbiji na ovaj dan ukazuju na otpor da se reforma započeta Bolonjskom deklaracijom dovede do kraja i da se usvoje sugestije studenata.
Neki od osnovnih problema sa kojima se studenti Srbije sreću jesu zastarela literatura, manjak mesta u studentskim domovima, nedovoljan broj stipendija, ali i visoki kriterijumi za dobijanje iste. Kako bi se na što bolji način ispunili uslovi koje zahtevaju studenti, a i kako bi svaki student mogao da da svoju sugestiju, SDP (Socijaldemokratska partija Srbije) pokrenula je akciju ,,Kutija za studentska pitanja“. Zahvaljujući ovoj akciji, svaki student će imati priliku da da svoje predloge i primedbe na obrazovanje i studentski standard u zemlji.
Akcija, koja će trajati do 4. aprila 2017. godine, kada se obeležava Svetski dan studenata, pokrenuta postavljanjem štandova ispred studentskog doma ,,4. april“. Studenti će moći na štandovima i na sajtu stranke postavljati pitanja, davati primedbe i predloge koji su u vezi sa visokim obrazovanjem. Nakon završetka akcije, SDP će doneti adektvatna rešenja za probleme koji najviše muče studente.
Harvard možda ima najbolju akademsku reputaciju među svim univerzitetima na svetu, međutim, veliki broj njegovih studenata ne uspeva da reši ovu logičku zavrzlamu.
Sudeći po knjizi psihologa Danijela Kanemana „Razmišljati brzo i polako“, više od polovine studenata na vodećim univerzitetima muku muči sa ovom zagonetkom.
Da li vi možete da je rešite?
– Palica i loptica koštaju 1.10 evra
– Palica košta jedan evro više od loptice
– Koliko košta loptica?
Odgovor je 5 centi.
Broj koji je većini izgledao logično je 10 centi. Odlika ove lake zagonetke leži u činjenici da svi posežemo za odgovorom koji je intuitivan, ali pogrešan. Ako loptica košta 10 centi, onda je ukupna cena 1.20 evra, a ne 1.10 evra.
Izvor: studentskizivot
Još jedan sjajan vikend je pred nama. Nadamo se da ste se odmorili od silnih kontrolnih zadataka i ispita, spremili taj prijemni i rešili sve obaveze na poslu, jer nas i ove nedelje očekuju dešavanja koja ne smete propustiti, a mi Vam posebno preporučujemo dugoočekivan koncert sjajne Colonie! Nadam se da se vidimo se negde u gradu.
KULTURA
NP „Sterija“
Subota: koncert GKUD “Laza Nančić”, 19h
Nedelja: predstava „Bajka o uspavanom vremenku“, 11h
Konkordija
Ponedeljak: izložba "Album sećanja na naše pretke iz Prvog Svetskog rata", 13h
Tačka susretanja
Utorak: predavanje "Ka savršenoj stabilnosti, funkciji i pokretu" - Mr Ivan Marović, Mr Strahinja Nikolić, Mr Samanta Gilice, 18h
ZABAVA
Četvrtak
London Pub - Nikola i Miloš sa bendom
Petak
Caffe Priča – bend „Acoustic Boom“
Kwon – Cocktail's Party
Subota
Diskoteka Millennium – koncert „Colonie“
Dom omladine – bend „Mojo Riders“ (The Doors tribute)
Caffe Jazzva – bend „Tiramisu“
Kwon – DJ StRoNgMeN
Eskada bar - Maja Nikolić & Bojan Davidović uživo
Caffe Scena – bend „Joe Lugano“
Centar „Millennium“
Subota i nedelja: „U potrazi za Dori“, 18:30h; „Dan nezavisnosti: Nova pretnja“ 3D, 20:30h
Fizička aktivnost ne sme biti privilegija, ona mora biti dostupna svim članovima naše zajednice. Studenti Republike Srbije svesni su značaja fizičke kulture kao realne potrebe savremenog čoveka, što i pokazuje anketa studenata Fakulteta organizacionih nauka. Naime, 85% studenata koji su obuhvaćeni ovom anketom ima pozitivan stav prema tome da se fizičko vaspitanje vrati na fakultete kao izborni ili kao obavezni predmet. Koristim reč „vrati“, zbog činjenice da je nastava fizičkog vaspitanja uvedena u školskoj 1970/71. godini na svim fakultetima Univerziteta kao izborni predmet, ali se ugasila 90-tih godina zbog nedostatka materijalnih sredstava. Univerziteti u Srbiji bi trebalo da daju više na značaju fizičkoj kulturi kao neprocenjivom sredstvu za integralan razvoj mladih osoba, odbacivanje pojava delikventnog ponašanja, doprinos telesnog blagostanja, razvijanje motoričkih sposobnosti, razvijanje pozitivne slike o sebi, itd.
Opšti cilj je pre svega izgradnja zdrave populacije, sposobne da svoje slobodno vreme iskoristi za sopstvenu nadgradnju u toku, i nakon studenstskih dana.
Organizacija nastave fizičkog vaspitanja na fakultetima bi bila veliki poduhvat sa obzirom na predviđeni broj studenata, dostupnih sala, bazena. Smatram da nastava fizičkog vaspitanja treba da bude definisana kao obavezni predmet za sve godine studija, ali bi sadržaji, tj. programi nastave bili izbornog karaktera u zavisnosti od afiniteta studenata. Takođe, održavanje nastave bi bilo prilagođeno obavezama studenata, a nastava bi se odvijala u zakupljenim salama sportskih centara, škola, na bazenima i, kada to atmosferske prilike dozvoljavaju, na otvorenom. Naravno, na nastavi bi uvek bilo prisutno stručno lice, čija bi glavna funkcija bila obuka studenata u odabranoj aktivnosti(ma). Studenti bi birali sportove/aktivnosti u kojima žele da učestvuju, a među tim aktivnostima bi bile:
Države kod kojih se fizička kultura jako ceni, već ubiraju plodove svojih pametnih odluka. Treba naglasiti da u SAD, jedan aktivan građanin uštedi 500 dolara godišnje fondu za zdravstvenu zaštitu. Nameće se pitanje koliko bi se situacija poboljšala kod nas, ako znamo da je naša država na samom vrhu liste po procentu obolelih od kardiovaskularnih bolesti, a redovno bavljenje fizičkom aktivnošću je nesumnjivo dobra preventiva, a kod nekih drugih bolesti i kurativa. Navike za redovno rekreativno bavljenje fizičkim aktivnostima se stiču u mladosti i moja želja je da se uvođenjem ovih aktivnosti pokažu načini, sredstva i metode kojima se mogu služiti mladi i posle studenskog života, za njihov zdraviji i uspešniji život.
I na kraju, moramo se zapitati zbog čega se na fakultetima zaustavlja kontinuitet fizičkog vaspitanja (budući da je to predmet koji je zastupljen tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja)? Zašto bismo se odrekli mogućnosti da se fizički uzdižemo? I zašto bežimo u prostor u kome vlada samo umno usavršavanje? Čak su i stari Grci pre mnogo vekova uspevali da očuvaju jedinstvo duha i tela, a mi danas i pored neospornog civilizacijskog napretka, to ne uspevamo. Treba vratiti časove fizičkog vaspitanja na fakultete kako bi telesni razvoj predstavljao podlogu za napredovanje u odabranoj struci. Jer ako želimo da svet oko nas učinimo boljim, moramo početi od sebe!
Danica Janićijević, student treće godine Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. Dobitnik nagrade za studenta godine na pomenutom fakultetu školske 2010/2011, kao i 2011/2012. godine.
Izvor: casopisinterfon.org