Osnovni podaci o fakultetu:
Adresa: Trg Svetog Save, Užice
Telefon: 031/521-952
E - mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Sajt: http://www.ucfu.kg.ac.rs/kontakt.htm
Podaci o studijama:
Smerovi:
1. Studijski program učitelj
2. Studijski program vaspitač
Cena školarine (redovne studije): 80.000 dinara
Prijemni ispit: Test iz srpskog jezika i književnosti, test iz opšte kulture i test sposobnosti i sklonosti (provera muzičkih, fizičkih I govornih sposobnosti)
Broj studenata:
1. Studijski program učitelj- 105,
2. Studijski program vaspitač- 55
O fakultetu: Obrazovanje učitelja u Užicu ima dugu tradiciju. Pedagoško odeljenje osnovano je 1919. godine pri Užičkoj gimnaziji. Državna mešovita učiteljska škola osnovana je 24. jula 1925. godine, a državnim aktom ukinuto je Pedagoško odeljenje pri Gimnaziji. Početkom školske 1925/26. godine predavanja su počela u prostorijama nove osnovne škole na Lipi. Novu, modernu zgradu škola je dobila početkom školske 1965/66. godine, koja je potpuno dovršena u leto 1966. godine. To je zgrada u kojoj je danas smešten Učiteljski fakultet.
Završetkom školske 1971/72. godine,Učiteljska škola je prestala da postoji. Umesto nje osnovana je Pedagoška akademija. Po Zakonu zadatak pedagoških akademija je da školuje učitelje sa višom školskom spremom, "u skladu sa naraslim potrebama". Propisima je predviđeno da student koji završi pedagošku akademiju stiče naziv: Nastavnika razredne nastave. Odsek za vaspitače u Pedagoškoj akademiji u Užicu otvoren je u septembru 1977. godine. Akademija je radila do 1993. godine.
Redovna nastava počela je na Učiteljskom fakultetu u Užicu 1. oktobra 1993. godine. Osnivanje i početak rada Fakulteta bio je veliki događaj za grad Užice, naše školstvo, kao i za Republiku Srbiju.
Osnovni podaci o fakultetu
Adresa: Nemanjina bb, Leposavić
Telefon: 028/84-164
Website: www.uf-pz.net
E-mail: ufp@ pr.ac.rs
Podaci o studijama
Smerovi:
Osnovne akademske studije
1. Razredna nastava
2. Vaspitač u predškolskim ustanovama
Master akademske studije
1. Razredna nastava
2. Vaspitač u predškolskim ustanovama
Prijemni ispit:
Prijemni ispit polaže se putem pisanog testa, i to:
1. Opšta kultura i informisanost
2. Srpski jezik i književnost
Školarine:
Školarina za samofinansirajuće studente iznosi 44.000 dinara.
Školarina za strane studente iznosi 1.200 evra.
Broj studenata: 80 budžetskih i 50 samofinansirajućih mesta.
Kratak opis
Delatnost visokog obrazovanja u radu fakulteta ogleda se u naučno-istraživačkoj, ekspertsko-konsultantskoj i u izdavačkoj delatnosti koja se dopunjava i drugim poslovima čime se ne ugrožava kvalitet nastave. Na ovom fakultetu postoje dva odseka: Odsek za razrednu nastavu i Odsek za vaspitače predškolskih ustanova.
Osnovni podaci o fakultetu
Adresa: Partizanska 14, Vranje
Telefon: 017/431-960
Website: www.ucfak.ni.ac.rs
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Podaci o studijama
Smerovi:
Osnovne akademske studije(4 godine)
1. Učitelj
2. Vaspitač
Integrisane akademske studije (5 godina)
1. Master profesor tehnike i informatike
Master akademske studije (1 godina)
1. Učitelj (100 mesta)
2. Vaspitač (28 mesta)
Doktorske studije (3 godine)
1. Metodika razredne nastave (6 mesta)
Prijemni ispit:
Na prijemnom ispitu za smerove osnovnih akademskih studija vaspitač i učitelj, polaže se test iz predmeta:
1. Srpski jezik i književnost
2. Opšta znanja i informisanost
Na prijemnom ispitu za smer na osnovnim integrisanim studijama, master profesor tehnike i informatike, polaže se test iz predmeta:
1. Matematike i informatika
2. Opšta znanja i informisanost
Školarine:
Školarina za samofinansirajuće studente iznosi 60.000 dinara.
Školarina za strane državljane iznosi 1.000 evra.
Broj studenata: 95 budžetskih I 125 samofinansirajućih mesta.
Kratak opis
Na učiteljskom fakultetu u Vranju koji priprada Univerzitetu u Nišu studira 750 studenata i to na smeru za učitelje i vaspitače. Fakultet realizuje nastavu na tri nivoa: osnovne akademske, diplomske akademske za smerove učitelj i vaspitač kao i doktorske studije za učitelje i vaspitače. Unutrašnjost fakulteta opremljna je savremenim nastavnim sredstvima sa kojima se postižu dobri rezultati u realizaciji pomenutih programa. Biblioteka na fakultetu sadrži približno 25.000 knjiga iz raznih oblasti kao što su pedagogija, psihologija, metodika, beletristika.
Hor Visoke škole strukovnih studija za vaspitače "Mihailo Palov" i Učiteljskog fakulteta Beograd, Nastavnog odeljenja u Vršcu, pod vođstvom dirigentice Jasmine Stolić, osvojio je zlatnu medalju na međunarodnom takmičenju horova pod nazivom "Majske muzičke svečanosti", u Bijeljini.
Pesme kojima su se horistkinje predstavile su:
U konkurenciji sa profesionalnim horovima, horistkinje su zauzele prvo mesto sa osvojenih 96,6 poena.
Veliku podršku pružao im je i profesor Euđen Činč.
Čestitke svim učesnicima i sve najbolje u daljem radu.
Večita dilema mladih ljudi, budućih studenata i diplomaca tiče se ostanka ili odlaska iz države. U potrazi za boljim standardima, kvalitetnijim obrazovanjem i većom šansom za zaposlenjem godišnje se broj odlazaka povećava. Te tako među onima koji razmišljaju da napuste Srbiju, 20 odsto je preduzelo konkretne korake da napusti zemlju. Polovinu anketiranih studenata roditelji podržavaju u odluci da odu iz zemlje.
Obrazovanje učitelja u Srbiji ima dugu tradiciju i ono traje punih 180 godina. Januara 1871. godine počinje sa radom Učiteljska škola u Srbiji, sa sedištem u Kragujevcu, da bi sedam godina kasnije ta škola preseljena u Beograd. Još davne 1812. godine osnovana je Prva srpska Učiteljska škola u Sent Andreji, koja je 1816. godine preseljena u Sombor. Učiteljska škola u Beogradu deluje od 1878. godine, sa prekidima zbog rata, sve do septembra 1972. godine.
Skupština Republike Srbije je 1. jula 1993. godine usvojila Zakon o učiteljskim fakultetima u Republici Srbiji, nakon čega Učiteljski fakultet u Beogradu te godine počinje zvanično sa radom.
Danas na teritoriji cele zemlje imamo Učiteljske fakultete koji obrazuju mlade ljude za jedan od najzahtevnijih poziva, obrazovanje dece.
Kako kaže grčki pisac Nikos Kazantzakis „ Učitelji su ti koji sebe koriste kao mostove, pozivajući svoje učenike da pređu preko njih, zatim, pomažući im preći, radosno onemoćaju, hrabreći ih da sami sagrade takve mostove“.
U ovom Studentskom Dvouglu ugostoli smo studentkinju Učiteljskog fakulteta u Beogradu Tamaru Kračunjel i Vasiliki Christodoulou koja studira Učiteljski fakultet u prestonici Grčke.
Još jednom ćemo videti sličnosti i razlike u studiranju u Srbiji i inostranstvu, koje su vrline i mane života kod nas i u zemljama širom sveta.
Tamara
Vasiliki
Zašto ste se odlučile za studiranje Učiteljskog fakulteta, šta je ono što najviše volite u svom pozivu ?
Pre svega zbog rada sa decom. Obožavam decu i mislim da je rad sa njima nešto najlepše. Jeste da oni umeju da budu i nestašni i nevaljali, ali pre svega su radoznali, i žele da nauče.
Ja se nadam da ću jednog dana biti dobra učiteljica, da ću znati kako deci da prenesem znanje.
Odlučila sam da studiram ovaj smer i da budem učiteljica prvenstveno jer je kontakt sa decom ono što me čini srećnom i ono što me ispunjava. Znajući da im mogu pomoći da izgrade svoje vrline, znanje i da se razviju uz moju pomoć, nešto je što me čini da se osećam korisnom. Uživam u tome i satisfakcija mi je da dam nesto svom društvu. Sviđa mi se činjenica da ću jednog dana doći na čas i učenici će me gledati i želeti od mene nešto nauče. Mislim da ću tad postići ono što želim u životu.
Kakvi su uslovi za upis vašeg programa, koliko je bilo teško aplicirati i na kraju upisati ono što ste želele ?
Pre svega, polaže se ispit za proveru jezičkih, fizičkih i vokalnih sposobnosti koji je eliminatornog karaktera (ne boduje se), a nakon toga se polaže prijemni iz srpskog jezika i književnosti i iz opšte kulture i informisanosti. Uslov za upis je polaganje oba. Naravno, važan je i prosek ocena iz srednje škole, odnosno broj poena.
Kada sam konkurisala za upis, bilo je dosta prijavljenih, ali pošto sam se duže vreme pripremala za prijemni, uspela sam da upišem fakultet i da budem na budžetu.
Ne mogu da kažem da je naročito teško upisati Učiteljski fakultet u Atini. Svi prijavljeni treba da polažu prijemni ispit nakon završene srednje škole i učenici sa najboljim prosekom i dobrim urađenim prijemnim ispitom širom Grčke imaju priliku da studiraju. Mnogi kažu da je u Atinii uglavnom teže upisati nego u ostalim gradovima. Verovatno zato što bi svi voleli da studiraju u glavnom gradu. Ali za to su ti potrebne najviše ocene iz srednje škole i dobro urađen prijemni.
Kako izgleda tvoj jedan studentski dan ?
Predavanja imam svakog dana, uglavnom od ujutru do popodne pa mi ostane dosta slobodnog vremena za učenje ili za neke druge aktivnosti. Iako neka predavanja nisu obavezna, trudim se da budem redovna. Vežbe su, međutim, obavezne.
Predmeti su raznoliki, i uvek učimo nešto interesantno, nešto što ćemo mi kasnije preneti učenicima.
Volim da provodim dane na fakultetu jer je svaki dan drugačije, zanimljivije. Uglavnom imamo predavanja ujutru i učimo o Psihologiji dece, a popodne imamo vežbe. Studentski život ovde nije težak i studenti uživaju. Imamo tri ispitna roka u jednoj godini, ali i malo ispita. Pripremimo ih i posle toga smo mirni. Pišemo seminarske i istražujemo, ali nije ništa teško. Predavanja nam nisu obavezna, ali mi uglavnom idemo. Mnogi od nas drže privatne časove deci, prakse radi, i to je jedan od razloga zašto nekad izostajemo. U trećoj i četvrtoj godini moramo da odradimo praksu, i to je obavezno. Idemo u škole i predajemo deci.
Šta smatrate najvećim prednostima i najvećim manama vaših studija?
Dobra strana je svakako kompetentnost i korektnost svih profesora.
Sviđa mi se gradivo, ali možda ima previše predmeta. Vežbe su dobro realizovane a profesori uvek tačni i redovni, s obzirom da je većina njih iz Beograda.
Dobre strane mog fakulteta jeste raznovrsnost predmeta i vežbi koje imamo. Matematika, inofrmatika, psihologija, metodika i generalno dosta učimo o odnosu dece i učitelja. Najvećim manama smatram to što nam još fali prakse, a previše je teorije. Iako mi imamo vežbe, mislim da su dve godine malo da bismo naučili nešto. Milsim da bi nam predavanja bila korisnija kada bismo imali više primera, i kontakta sa školama kako bismo znali kako najbolje da radimo naš posao.
Kakve su mogućnosti za mlade ljude nakon završenih osnovnih studija, po pitanju zaposlenja i dalje karijere ?
S obzirom da sve više mladih ljudi odlazi iz Srbije u potrazi za poslom, za boljim životom, jasno je da su mogućnosti male. Ni diploma završenog fakulteta ne garantuje radno mesto. Možda je problem u tome što se u našoj zemlji školuje kadar za kojim nema potrebe, ili taj što svi hoće u državni sektor, a ni tamo nema više radnih mesta. Činjenica je da dece ima sve manje a samim tim i manje učitelja. Ne sumnjam da je teško naći bilo koji posao, a kamoli posao učitelja, ali nadam se da će mi se studiranje isplatiti, jer to je ono što želim da radim čitavog života.
Nažalost, veoma je teško pronaći posao kao učitelj nakon diplomiranja. Svima vam je poznata ekonomska kriza u Grčkoj, kako mediji kažu takvo je stanje, verovali ili ne. Uglavnom se jako malo mladih ljudi zapošljava u školama, tako da je nezaposlenost sve veća. Sada je sve popularnije tražiti posao učitelja u privatnim školama, ali za to morate imati jak CV i po mogućnosti nekog poznanika u toj školi. Takođe, osnovne studije nisu dovoljne. Vi morate da pohađate master program ili doktorat. Takođe poznavanje jezika je sve bitnije, informatičke pismenosti itd.
Da li biste volele da nastavite vaše studije van Grčke/Srbije ?
Naravno. Kada bi mi se ukazala prilika svakako bih volela da odem u inostranstvo. Ali, takođe bih volela da se vratim u Srbiju i nađem posao u struci, ako je to moguće.
Ne bih volela da studiram negde van svoje zemlje. Ako je moguće, volela bih da završim osnovne i master studije ovde u Atini, a nakon toga bih volela da upoznam razlike i sličnosti studiranja ovoga u drugoj zemlje. Volela bih da vidim različite pristupe ovom poslu i ovim studijama kako bih znala što više.
Imate li nešto da poručite mladim ljudima koji žele da studiraju Učiteljski fakultet i za sve buduće studente koji još nisu odlučili koji poziv žele da prihvate ?
Studiranje na Učiteljskom je veoma zanimljivo i to baš zbog raznolikosti predmeta. Za svakoga ima po nešto.
Jeste da je celokupna situacija u prosveti dosta loša, počev od finansija, pa do pronalaska radnog mesta, ali ako volite ovaj poziv , upišite fakultet i zanemarite sve te loše stvari.