Unija studenata Vršac je nevladina, neprofitna organizacija osnovana sa ciljem jačanja studentske zajednice na teritoriji opštine Vršac.
office@studentivrsac.org
Vrščanin Damir Fejzić, reprezentativac Srbije u Tekvondou, pre nekoliko meseci, sva dinamična dešavanja u svom životu, od zabrane bavljenja sportom do nove nade da može ponovo da trenira i bude šampion, pretočio je u rep pesmu.
Damir je tada rešio da svoj životni put, sve što je prošao kroz naporne treninge tekvonda, pretoči u rep pesmu pod imenom “Cleaner - Dnevnik šampiona”. Sada, nastavlja putem muzike, pesmom "Cleaner - Padaš".
"Nisam uspeo, neka! nemam para, neka!
Pune šake nikad nisu stvorile čoveka.
padaš i padaćeš dok je god života,
Ceniće se lova ceniće se svota"
Fejzić, srpski tekvondista i učesnik Olimpijskih Igara u Londonu 2012. godine, vratio se treninzima posle drame koju je preživeo zbog problema sa srcem. Doktor iz Italije, Antonio Peliće, posle obimnih zdravstvenih pretraga, dozvolio mu je da se bavi sportom uz redovne kontrole.
Pogledajte video na dnu stranice.
Tekst preuzet sa portala EVrsac.
HEMOFARM FONDACIJA, raspisuje konkurs, za dodelu 10 novih godišnjih stipendija studentima osnovnih akademskih studija, za školsku 2014/15
Konkurs je otvoren za studente od III godine studija i više (isključujući apsolvente) na fakultetima i akademijama čiji je osnivač Republika Srbija, koji su u dosadašnjem studiranju ostvarili prosek ocena najmanje 8,50. Osim prosečne ocene, prilikom odabira, kriterijum je i materijalno stanje studenta.
Konkurs je otvoren od 22.10.2014.godine do 21.11.2014.godine.
Prijave na konkurs slati na adresu: Fondacija Hemofarm, Beogradski put bb, 26300 Vršac
Konkurs možete pogledati na sajtu: www.fondacijahemofarm.org.rs
Centar za energetsku efikasnost (CEFIX) organizuje promociju projekta EKO BAJK TAKSI, prilikom koje će sugrađani imati priliku da se provozaju eko taksijem po gradu.
“Pozivamo Vas da prisustvujete promociji projekta EKO BAJK TAKSIJA (Eco Bike Taxi) koja će se održati u subotu, 15. novembra, na gradskom trgu (ispred krsta), sa početkom u11 sati” – navode iz CEFIX – a.
Izrada tricikla poverena je firmi „Gojković bike“ iz Požege, a pored same izrade tricikla, planirana je promocija ovakve vrste prevoza, podela flajera, kao i izrada promotivnog filma projekta. Sama kampanja i projektne aktivnosti se sastoje od organizovanja javnog prevoza triciklom od strane angažovanih projektnih partnera uglavnom volontera, a u kasnijem periodu i nezaposlenih osoba kojima bi uslužna vožnja mogla biti izvor prihoda.
Projekat je realizovan uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.
Dvoje studenata završne godine univerziteta u Srbiji od ove godine imaju priliku da svoje studije nastave na jednom od najpoznatijih univerziteta, Harvardu.
Iako Univerzitet Harvard, kako se navodi u saopštenju Harvard kluba Srbije, ima jedan od najrazvijenijih sistema stipendija u kojem 70 odsto studenata prima finansijsku pomoć, "nije bilo neobično" da u toku godine na taj univerzitet ne stigne nijedna prijava iz Srbije za osnovne studije.
"Upravo je to izazov s kojim Harvard klub Srbije želi da se suoči", poručio je taj klub i najavio da će od ove godine dodeljivati dve godišnje stipendije studentima završne godine univerziteta u Srbiji.
"Smatrajući da je poslednja godina studija izuzetno bitan period za svakog mladog pojedinca, Harvard klub Srbije želi da, u skladu sa svojim mogućnostima, studentima taj period finansijski olakša i na taj način im omogući da se u potpunosti posvete ostvarivanju svojih akademskih i profesionalnih ciljeva", ističe se u saopštenju.
Harvard klub Srbije se nada da će u perspektivi razviti fond za mlade iz Srbije koji će se školovati na Harvardu u Sjedinjenim Američkim Državama. Naredna tri dana u Beogradu će boraviti više od 50 predstavnika Harvard klubova iz podunavskog regiona i Evrope gde će sa kolegama iz Srbije razgovarati o izazovima s kojima se Srbija suočava na putu evropskih integracija. Tokom posete Srbiji, koju su u okviru Centralno-evropske inicijative organizovali Harvard klubovi Srbije, Austrije i Mađarske gosti će imati priliku da se susretnu sa uspešnim ljudima iz poslovnog sveta, i vladinog i nevladinog sektora, navodi se u saopštenju Harvard kluba Srbije. Kako se ističe u saopštenju ovakvi događaji unapređuju osećaj pripadnosti univerzitetu, ali i omogućavaju zemlji domaćinu da pokaže svoje potencijale s obzirom da su svi gosti, kako se navodi, lideri u svojim profesijama u zemljama iz kojih dolaze.
Harvard klub osnovan je 2004. kao neprofitno udruženje građana, a deo je mreže udruženja diplomiranih studenata Harvard Univerziteta.
U svetu ima više od 150 Harvard klubova, a srpski klub broji više od 50 registrovanih članova, od koji su više od polovine stalni rezidenti u Srbiji i još 200 Harvard diplomaca u svetu.
Izvor: b92
Vrščanka Gordana Perišić kandidovala je košarkaški teren na Gradskom jezeru u Vršcu za akciju obnove košarkaških terena širom Srbije "100 terena za jednu igru". Akciju je pokrenula kompanija Mozzart, sa ciljem da se duh košarke ponovo vrati u zemlju šampiona. Akcija će trajati do 1. marta 2015. godine.
Kandidovani vršački teren je u lošem stanju, table su propale, a obruči bez mrežice. Pored ovog terena nalazi se teren za odbojku na pesku i dečije igralište. Obnovom ovog terena upotpunio bi se sportski kompleks na jezeru.
Pri izboru terena za obnovu učestvuju građani putem glasanja na kompanijskoj FB stranici i web stranici. 50 terena biće izabrano za renoviranje preko sajta deotvogzivota.com, dok će drugih 50 izabrati zaposleni iz kompanije Mozzart.
Glasanje je započelo, a 10 terena koji svakog poslednjeg dana u mesecu, do ponoći, budu imali najviše glasova, biće obnovljeni.
Sve informacije i novosti o akciji nalaze se na Facebook grupi Deo Tvog Zivota, na Instragramu, Twiteru, na sajtu deotvogzivota.com i portalu mozzartsport.com. U cilju promocije akcije obnove 100 košarkaških terena pod pokroviteljstvom kompanije Mozzart koristi se hašgtag #deotvogzivota.
Izvor: eVršac
Nedavno su kompanije NovaTel i NT-WiFi pokrenule projekat "Razvoj informatičke infrastrukture u školama u Srbiji", sa ciljem stvaranja bolje podloge za elektronsko učenje u budućnosti.
Projekat se oslanja na smernice za unapređivanje uloge informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovanju, Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije iz 2013.godine.
Obzirom da je danas skoro nezamislivo izvršavanje bilo kog zadatka bez upotrebe interneta, prvi korak je uvođenje besplatnog Wi-Fi sistema u škole, koji će đacima omogućiti efikasnije i kvalitetnije školovanje. Za kratko vreme, u projekat se uključilo 30 zainteresovanih škola u Srbiji. Među njima je i Školski centar „Nikola Tesla“ iz Vršca.
Realizacija ovog dela projekta podrazumevala je postavljanje bežične pristupne tačke na postojeću ADSL liniju, čime je škola dobila bolju pokrivenost bežičnim internetom, konkretno na školskom dvorištu i hodnicima i prostojima do dvorišta.
Tekst: Velimir Radlovački profesor računarske grupe predmeta
Tekst preuzet sa portala EVršac.
Uprava Filozofskog fakulteta odbila je da zahteve studenata i blokada fakulteta biće nastavljena, saopšteno je iz Samoorganizovanog studentskog pokreta 2014.
Studenti imaju šest zahteva ali, kako su rekli, prekinuli bi blokadu fakulteta ako bi Uprava prihvatila njihov zahtev da se u narednu školsku godinu upisuju po pravilima koja su važila u prethodnoj godini. Oni traže da budžetski studenti ne plaćaju iznos ESPB poena preko 60 ESBP koje upisuju, kao i to da svi studenti imaju pravo da uz molbu Fakultetu upišu predmete u vrednosti od 90 ESPB. Cena jednog ESPB poena iznosi 2.000 dinara.
Dekan Filozofskog fakulteta Miloš Arsenijević rekao je da je Uprava fakulteta već ispunila većinu studentskih zahteva i da više ne može da izlazi u susret studentima.
"Ono što studenti traže je neka vrsta 'štekovanja' bodova, to je svesna zloupotreba jednog ustupka", izjavio je Arsenijević.
On je rekao da su prethodnih godina iz statističkih podataka shvatili da se ustupak fakulteta zloupotrebljava, jer vrlo mali broj studenata koji upišu predmete u vrednosti preko 60 ESPB taj broj i ostvari. Dekan Filozofskog fakulteta je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da studentima "propadne" semestar zbog neodržavanja nastave. Studenti blokiraju Filozofski fakultet skoro tri nedelje.
Izvor: b92
Gradsko kulturno-umetničko društvo "Laza Nančić" ostvarilo je izuzetan uspeh na 51. Festivalu muzičkih društava Vojvodine, koji je održan u 25. i 26. oktobra u Rumi.
Tri zlata za GKUD "Laza Nančić"
Posle uspešnog predstavljanja na opštinskoj smotri u Vršcu i zonskoj u Pančevu, Društvo se predstavilo na pokrajinskoj smotri u Rumi gde se okitilo za čak tri zlatne medalje: za najbolje kulturno-umetničko društvo, za najboljeg solistu i za najbolje stilski izvedenu koreografiju.
GKUD "Laza Nančić" je sa osvojena 93.3 boda proglašeno za najbolje kulturno-umetničko društvo među 18 najkvalitetnijih društava iz čitave Vojvodine i time prvi put u svojoj istoriji postalo pobednik pokrajinske smotre.
Članica GKUD-a "Laza Nančić" Natalija Rosić proglašena je za najboljeg vokalnog solistu, a za najbolje stilski izvedenu koreografiju proglašene su "Igre iz Kobišnice" u izvođenju GKUD "Laza Nančić".
Društvo se na ovom festivalu predstavilo sa koreografijama „Igre iz Kobišnice" i „Igre iz okoline Niša", vokalni solista Natalija Rosić pevala je „Tegnaj mi oro", a svirali su i splet pesama narodnog orkestra društva. Šef orkestra bio je Miljan Dubovac, a koreograf ansambla Vladimir Bošković.
Ovaj izuzetan uspeh vršačkog društva „Laza Nančić" su tri nova zlatna dukata u dugom nizu nagrada koje su osvojene zahvaljujući kvalitetnom i posvećenom radu svih članova društva koje traje već 95. godina.
Tekst: Dragana Rakić
Izvor: eVršac
Unija studenata opštine Vršac priprema novi, mini projekat „Fakulteti u Srbiji". Cilj ovog projekta jeste da na vršačkom studentskom portalu www.studentivrsac.org predstavimo sve fakultete i visoke škole koji imaju sedište u Srbiji.
Na teritoriji naše države usluge iz oblasti obrazovanja pružaju čak 20 univerziteta i 27 visokih škola. Detaljnom analizom svakog univerziteta i fakulteta pokušaćemo da olakšamo izbor fakulteta svim budućim studentima. Takođe, ideja je da i sadašnjim studentima pružimo uvid u mogućnosti daljeg usavršavanja (na sajtu će se naći i informacije o specijalističkim, master i doktorskim studijama).
Planiramo da u toku novembra meseca završimo analizu Beogradskog i Novosadskog univerziteta, a da potom do Nove godine ovu rubriku upotpunimo i preostalim univerzitetima i visokim školama.
Zbog malog broja mesta na budžetu, mnogi dobri studenti i ove godine moraće da plate papreno visoke školarine. Dobra vest je da u Ministarstvu prosvete postoji inicijativa da se na fakultete vrati sufinansiranje.
Tako bi se studenti koji ne uspeju da se izbore za budžet, a zaslužuju ga, oslobodili dela troškova.
Na fakultetima u Srbiji sada postoji samo striktna podela na budžetske i samofinansirajuće studente. Problema verovatno i ne bi bilo da na budžetu ima dovoljno mesta za sve studente koji očiste godinu i imaju dobar prosek. Kako to nije slučaj, studentski protesti postali su neminovnost. Da bi rešili problem i izbrisali nepravednu razliku između budžetskih i samofinansirajućih, u Ministarstvu prosvete planiraju da kroz novi zakon o visokom obrazovanju vrate status sunfinansirajućih akademaca.
– Takav model finansiranja predvidela je još Strategija obrazovanja i već duže razmišljamo o njegovom uvođenju. Sufinansiranje bi značilo da deo troškova studiranja pokriva država, a drugi deo, do punog iznosa školarine, sam student. Time bismo uveli pravednije rangiranje akademaca, ali bismo takođe morali da smanjimo broj budžetskih mesta, jer bi deo državnog novca otišao na sufinansirajuće studente – objašnjava prof. dr Miodrag Popović, prorektor Univerziteta u Beogradu i saradnik Ministarstva prosvete na sastavljanju zakona o visokom obrazovanju.
Budući da na novom zakonu o visokom obrazovanju tek treba ozbiljno da se radi, studenti će na sufinansiranje morati da sačekaju bar do sledeće školske godine.
– Zakon bi mogao da se usvoji najranije u drugoj polovini sledeće godine – kaže Popović.
I dekani podržavaju inicijativu
”Mislim da je sufinansiranje dobar način da se taj problem reši. Dosad smo iz sopstvenih prihoda sufinansirali studente koji imaju dobar uspeh, a nisu uspeli da zauzmu neko od mesta na budžetu. Međutim, to nije trajno rešenje”, kaže prof. dr Dejan Filipović, dekan Geografskog fakulteta.
Autor: 24 sata