Povodom Star Wars dana koji je obeležen juče, ovoga puta smo odlučili da vam preporučimo filmove iz kategorije fantastike, odnosno naučne fantastike. Letnji dani, bez obaveza su savršeni za filmske maratone, pa evo nekoliko predloga.
1. Serijal “Ratova zvezda” (Star Wars) 1977-2019.
Naravno da je prva preporuka baš Star Wars. Prvi film ovog serijala izašao je 1977. godine, ali ispostaviće se kasnije da je taj film 4. deo, od ukupno 9. Naime, Džordž Lukas je 1999. godine odlučio da napravi novu trilogiju, ali o dešavanjima pre originalna 3 filma. Nakon što je Dizni kupio Lukasfilm, 2015. godine je izašao 7. deo, ove godine izlazi 8. a poslednji 9. deo očekuje se 2019. godine.
Prva polovine priče Zvezdanih ratova se vrti oko Anakina Skajvokera (Jake Lloyd), čoveka čija se borba između svetle i mračne strane reflektuje na sudbinu cele galaksije. Prva tri filma, poznata kao prethodna trilogija, prikazuje Anakina kao talentovanog mladog Džedaja (čuvari mira i predstavnici Svetle strane Sile) i njegov pad ka Mračnoj strani Sile, pod vođstvom gospodara Sita. Anakin postaje Dart Vejder. Dart Sidijus , njegov učitelj, veštim spletkama dovodi do pada Galaktičke Republike i usponu nove Galaktičke Imperije, koji označava početak građanskog rata.
Drugi deo serije, poznat i kao originalna trilogija (jer su ti filmovi prvo snimljeni), vrti se oko Anakinovog sina, Luka Skajvokera (Mark Hamill), koji postaje pripadnik Pobunjeničke Alijanse koja pokušava da uništi Galaktičku Imperiju. Luk se obučava i postaje poslednji Džedaj (i prvi nove generacije, prema književnim nastavcima filmova) i verovatno je jedini koji se može suprotstaviti Vejderu i njegovom učitelju i gospodaru, imperatoru Palpatinu (Ian McDiarmid).
2. Serijal o “Hariju Poteru” (Harry Potter) 2001-2011.
Filmovi snimljeni po knjigama koje je napisala Džoan Ketlin Rouling. Iako postoji 7 knjiga, snimljeno je 8 filmova jer je poslednji deo podeljen na dva dela.
Radnja filmova je o dečaku čarobnjaku Hariju Poteru (Daniel Radcliffe) i njegovim pustolovinama tokom školovanja. Njegove roditelje ubio je Mračni gospodar Voldemor (Ralph Fiennes) koji je pokušao i Harija da ubije, ali nije uspeo u tome i od tad mu se gubi svaki trag. Hari je svoje detinjstvo proveo sa tetkom i tečom kao Normalac (ljudi koji ne mogu da koriste magiju). Tek kada puni 11 godina čovek po imenu Hagrid (Robbie Coltrane) otkriva Hariju šta je on zapravo, čarobnjak. Nakon toga se sve menja u njegovom životu. Odlazi u najpoznatiju čarobnjačku školu na svetu, Hogvorts. Tu upoznaje svoje najbolje prijatelje, Rona (Rupert Grint) i Hermionu (EmmaWatson) i zajedno sa njima tokom godina uspeva da preživi. Vremenom Voldemor postaje snažniji, okuplja ponovo svoju vojsku i vraća se svom zadatku, da ubije Harija. Hari i prijatelji se susreću sa opasnim stvarima i zadacima u kojima bi se i odrasli teško snašli.
3. Serijal “Gospodar prstenova” (The Lord Of The Rings) 2001-2003.
Trilogija “Gospodar prstenova” zasnovana je na istoimenom delu Dđ R. R. Tolkina koji je ovu knjigu objavio 1954. godine. Ona je nastavak Hobita koji je izašao 1937. godine (tu trilogiju i ne preporučujemo baš da gledate, ali knjigu svakako pročitajte).
Priča Gospodara prstenova odvija se tokom Trećeg doba Međuzemlja. To područje nastanjuju ljudi i druge humanoidne rase (hobiti, vilenjaci, patuljci i orci) kao i mnoga druga stvarna i fantastična stvorenja. Priča se vrti oko Prstena moći kojeg je stvorio Gospodar tame Sauron i od tihih početaka u Đajru grana se preko Međuzemlja prateći tok Rata za Prsten kroz oči glavnih likova, a posebno glavnog protagoniste Froda Baginsa (Elijah Wood).
4. “Planeta majmuna” (Planet Of The Apes) je film iz 1968. godine.
Džordž Tejlor (Charlton Heston) upravlja svemirskim brodom u kojem se nalazi još troje astronauta. Let traje šest meseci gotovo svetlosnom brzinom, što bi bilo 700 godina na Zemlji. To vreme putnici provode u kapsulama u nekoj vrsti hibernacije. Raketa se spušta na nepoznatu planetu izvan Sunčevog sistema. Spuštanje ne prolazi srećno, ali se Džordž i dvojica astronauta spasavaju veslajući prema obali. Tamo ih napadnu gorile koje jašu konje, koriste oružje i međusobno razgovaraju na engleskom. U tom napadu Džordž biva ranjen i operišu ga dve šimpanze, od kojih je jedna doktorka Zira (Kim Hunter). Dok se oporavljao majmuni su zatvorili Džordža u kavez s Novom (Linda Harrison), primitvnim čovekom koji ne zna da govori. Pod tako teškim uslovima, Džordž otkriva da su na ovoj planeti majmuni svesna, inteligentna bića, koja ljude smatraju opasnim životinjama. Zbog toga ih ili odmah ubiju ili na njihovim mozgovima vrše naučne eksperimente. Zira i njen verenik arheolog Kornelius (Roddy McDowall) se ipak zainteresuju za Džordža jer je to prvi čovek koji govori i piše. Kada o tome obaveste najuglednijeg starog dr Zajusa (Maurice Evans), on prvo ne želi da poveruje da ljudi mogu da govore, a potom zapoveda da mu se pregleda mozak.
5. “Međuzvezdani” (Interstellar) je naučno-fantastična avantura iz 2014. godine.
Radnja sedešava u bliskoj budućnosti, a glavni lik je bivši pilot i astronaut Kuper (Matthew McConaughey) koji se okrenuo zemlji i sada se bavi poljoprivredom kako bi prehranio svoju porodicu. Zaplet nastaje onog momenta kada iskusni avanturista čestice prašine koje padnu u sobu njegove kćeri protumači kao binarni kod, što ga dovodi do dobro zakamuflirane naučno-istraživačke baze. Tamo susreće idejnog tvorca, profesora Brenda (Michael Caine), čoveka koji možda ima rešenje za spas posrnule ljudske civilizacije. Da li je moguća ljudska kolonizacija na nekoj od tri udaljene planete, locirane u drugoj galaksiji?
6. “Povratak u budućnost” (Back To The Future) je avantura, komedija i naučna fantastika iz 1985. godine.
Priča ovog filma prati doktora Emeta Brauna (Christopher Lloyd) koji je stvorio mašinu u obliku automobila pomoću koje se može putovati u prošlost i budućnost. Pored toga što mu je ovo najbolji izum, ova mašina je i izuzetno opasna jer nudi mogućnost menjanja i uticanja na sekvence u prošlosti čije menjanje može imati veliki uticaj na to kako će se stvari odvijati u bližoj i daljoj budućnosti. Dr. Emet je postojanje ovog izuma jedino poverio njegovom mladom prijatelju Martiju MekFlaju (Michael J. Fox), na kome, zbog niza nesrećnih događaja, leži obaveza da se vrati u prošlost i spase život doktoru Braunu. Marti odlazi u 1955. godinu i tamo se susreće sa doktorom Emetom, ali pri ideji da ga upozori na to što ga čeka, Marti uspeva da utiče i na stvari koje će direktno ugroziti i njegovu budućnost.
7. Serijal “Matriks” (The Matrix) 1999-2003
Serijal prikazuje budućnost u kojoj Zemljom vladaju roboti koji su stvoreni početkom 21. veka i koji su se pobunili protiv čovečanstva. U jednom trenutku ljudi su pokušali da blokiraju izvor sunčeve energije robota, tako što su prekrilićnebo gustim, olujnim oblacima. Međutim, roboti su izmislili način kako da izvuku bioelektricitet ljudi i termalnu energiju uzgajajući ljude u ljuskama, dok se njihovi umovi kontrolišu kibernetskim implantima koji ih povezuju s virtualnom stvarnošću, tzv. Matriksom.
8. ”Početak” (Inception) je naučno-fantastična akcija iz 2010. godine.
Radnja prati Kob Doma (Leonardo Di Caprio), koji je lopov, specijalizovan za „posebnu vrstu poslova“. Naime, Kob će ući u Vašu podsvest, i ukrasti Vam informacije iz uma, a pošto je najbolji u tom poslu, Vi nećete moći mnogo da uradite da biste ga sprečilli u tome. Kobov zadatak nije da ukrade ideju, nego da je usadi. Ako uspeju, to bi mogao da bude savršen zločin. Ali nema tog pažljivog planiranja ili stručnosti koje može da pripremi tim za opasnog neprijatelja koji može da predvidi njihov svaki pokret. Neprijatelja kojeg je samo Kob mogao da očekuje.
9. “Poludeli Maks: Autoput besa” (Mad Max: Fury Road) je ostvarenje iz 2015. godine.
Radnja je smeštena u pustinjama Australije koje i u savremenom svetu predstavljaju prilično sumorno mesto za ljudsku egzistenciju. Na ovoj post-apokaliptičnoj lokaciji ljudi su svoj život sveli na bukvalni opstanak. Na samom početku filma, Maks (Tom Hardy) biva uhvaćen od strane vojnika Besmrtnog Džoa (Hugh Keays-Byrne), čoveka koji je neka vrsta diktatora, sa potpunim monopolom nad osnovnim životnim potrepštinama u tom delu sveta. Kada ga Furioza (Charlize Teron), jedna od njegovih bliskih ljudi, izda, on šalje čitavu vojsku da povrate ono što mu je otela. Sticajem okolnosti, ona će se udružiti sa Maksom koji će joj pomoći da završi ono što je započela, po svaku cenu.
10. “Osvetnici” (The Avengers”) je Marvelov film iz 2012. godine.
Priča filma “The Avengers” povezuje Iron Mana (Robert Downey JR.), Hulka (Mark Ruffalo), Kapetana Ameriku (Chris Evans), Tora (Chris Hemsworth) i druge i sve njihove započete avanture u jednu veliku bitku o čijem ishodu zavisi dalja budućnost planete zemlje. Loki (Tom Hiddleston), polubog iz Azgarda, dolazi na zemlju i uz pomoć tajnog beziscrponog izvora energije pokušava da otvori portal i dovuče svoju armiju iz drugog univerzuma kako bi pokorio svet i bio apsolutni vladar na zemlji. Nik Fjuri (Samuel L. Jackson) i “S.H.I.E.L.D.” u potpunosti nemoćni naspram Torovog usvojenog brata, u trenutcima očaja odlučuju se da okupe grupu posebnih ljudi sa posebnim moćima, koje već duže vreme prate, kako bi od njih napravili tim koji bi stao u zaštitu planete.
Nakon ‘zanimljive’ završnice ovogodišnje dodele Oskara, odlučili smo da ovog meseca predložimo 10 filmova dobitnika ove prestižne nagrade. Sigurni smo da ćete uživati, a u komentarima nam pišite koji je vaš omiljeni dobitnik Oskara.
1. „Kum“ (The Godfather) je film iz 1972. godine. Dobitnik je 3 Oskara.
Po povratku iz Drugog svetskog rata, Majkl Korleone (Al Pacino) ima dve stvari na umu: želi se odmoriti od ratnih užasa i nikako ne želi ući u porodični posao, što, naravno, nije po volji njegovom ocu, mafijaškom donu Vitu Korleoneu (Marlon Brando). Don Vito je dobar i obziran prema onima koji ga poštuju, ali nasilan i nemilosrdan kada se nešto ispreči blagostanju njegove porodice. Smatrajući kako se stari kodeksi časti moraju poštovati i slediti kao najbolja pravila uspešnog poslovanja, don Vito se sukobljava s rivalima koji planiraju započeti unosan posao dilovanja droge. Sukob koji će ta suprotstavljena viđenja mafijaškog posla i odgovornosti izazvati biće jako krvav, a posebnu cenu platiće Majkl, odnosno njegovi snovi i želje. Nakon što don Vito preživi pokušaj atentata, Majkl zna kako više ne sme stajati po strani.
2. „Gospodar prstenova: Povratak kralja (The Lord Of The Rings: The Return Of The King) je film iz 2003. godine. Osvojio je 11 Oskara.
Film počinje povratkom na Smigola i pričom o tome kako je našao Jedinstveni prsten i kako se postepeno pretvarao u Goluma. Film prati dve priče. Prva priča je o Frodovim (Elijah Wood) i Semovim (Sean Astin) pustolovinama dok je druga o Ratu za prsten. Frodo i Sem idu prema legendarnom vulkanu kako bi uništili prsten, ali ih na put vodi prevrtljivi i egoistični Golum koji želi nazad taj prsten po svaku cenu, i mržnja sve više raste u njemu. Golum uspeva da pokvari planove Frodu i Semu. Istovremeno, enti zajedno sa Merijem (Dominic Monaghan) i Pipinom (Billy Boyd) osvajaju Izengard. Odmah nakon toga Sauronova zla vojska orka je počela opsedati grad Minas Tirit, glavni grad Gondora. Orci uspevaju upasti u grad, ali vojska dobra ih ipak odbije. U toku bitke gine Teoden, kralj Rohana, a njegova nećaka Jovajna uz pomoć Merija ubija Kralja-vešca. Kada se čini da je Sauronova vojska pobedila u pomoć ljudima u Minas Tiritu skače Aragorn (Viggo Mortensen), koji je radi odbrane pridobio vojsku duhova pa ljudi uspevaju odbraniti Minas Tirit. Tada vojske Gondora i Rohana napadaju Crne dveri kako bi odvukli Sauronu pažnju od Froda. Frodo uništava prsten zajedno sa Golumom koji je s njim pao u lavu, pa je tako uništio i Saurona. Gandalf spašava Froda iz vulkana i odnosi ga na sigurno.
3. „Kad jaganjci utihnu“ (The Silence Of The Lambs) je film iz 1991. Osvojio je 5 Oskara.
Kleris (Jodie Foster) je mladi agent FBI koja dobija zadatak da reši slučaj višestrukog ubice Džejma Gamba zvanog Bafalo Bil, osobe koja je to ime "zaslužila" načinom na koji izvodi svoje zločine. Naime, Bil je psihopatski serijski ubica koji dere kožu sa svojih žrtava. Pokušavajući dopreti do psihološkog profila ubice, Kleris je upućena na dr. Hanibala Lektora, čoveka briljantnog uma i rasuđivanja koji je zbog svojih zločina već osam godina zatvoren u posebno izgrađenoj ćeliji. Dok službeni organi i istražitelji ne mogu iz njega ništa izvući, voljan je igrati se sa Kleris. U zamenu za detalje iz njene prošlosti daje joj tragove koji je mogu odvesti do ubice.
4. „La La Land“ (La La Land) je film iz 2016. godine. Dobitnik je 6 Oskara.
Mia (Emma Stone), ambiciozna glumica, u pauzama služi kafu poznatim filmskim zvezdama i Sebastijan (Ryan Gosling), džez muzičar, koji svira na koktel žurkama u pohabanim barovima, suočeni su sa odlukama koje počinju da ruše njihovu ljubavnu aferu, i snovi za koje su naporno radili prete da ih rastave.
5. „Žaoka“ (The Sting) je film iz 1973. godine. Osvojio je 7 Oskara.
Radnja je smeštena u Čikagu u doba Velike ekonomske krize. Protagonisti Henri Gondorf (Paul Newman) i Džoni Huker (Robert Retford) kojima je ubijen zajednički prijatelj su dvojica profesionalnih varalica koji pokušavaju da prevare gangsterskog bosa Dojla Lonegana (Robert Shaw). Priča se odvija sa velikim brojem obrta i promenom u poslednjim minutima.
6. „Let iznad kukavičjeg gnezda“ (One Flew Over The Cuckoo’s Nest) je film iz 1975. godine koji je osvojio 5 Oskara.
MekMarfi (Jack Nicholson), jako slobodouman čovek u ranim tridesetim, prebacuje se iz zatvorskog pritvora u psihijatrijsku bolnicu zbog ispitivanja da li je zapravo lud. Zatvoren je zbog niza sitnih kriminalnih dela od kojih se ističe ’silovanje’, u ovom slučaju seksualni odnos sa devojkom koja nema osamnaest godina. U toj mentalnoj ustanovi ’vlada’ izvesna bolničarka Račed (Louise Fletcher) koja grupnim terapijama i velikim dozama lekova, prvenstveno umirujućih sredstava, oduzima pacijentima individualnost i svaku zelju da išta promene. MekMarfi se ne miri sa tim od samog početka, pokušava na svaki mogući način osvestiti par pacijenata i povesti pobunu protiv strogih i često besmislenih normi, a time dolazi u sukob s bolničarkom Račed i sistemom koji ona predstavlja.
7. „Američka lepota“ (American Beauty) je film iz 1999. godine. Dobitnik 5 Oskara.
Glavni lik Lester Burnham (Kevin Spacey), sredovečni službenik koji počinje da otkriva nezadovoljstvo svojim idiličnim, monotonim životom dobrostojećeg porodičnog čoveka iz predgrađa. Njegova supruga Kerolin (Annette Bening) je opterećena poslom i otuđuju se jedno od drugog, dok ćerka Džejn (Thora Birch), kao i svaki prosečni tinejdžer u SAD, mrzi svoje roditelje. Presedan u njegovom životu nastaje kada upozna Anđelu Hejs (Mena Suvari), školsku drugaricu njegove ćerke, koja će biti uzrok velike promene u njegovom životu, daće otkaz i ponašati se kao neodgovorni dvadesetogodišnjak. Takve promene se moraju odraziti i na ostatak porodice. Ćerka stupa u vezu sa novim komšijom Rikijem (Wes Bentley), ćutljivim dilerom koji je pod nemilosti svog oca marinca (Chris Cooper), dok supruga započinje ljubavnu aferu sa svojim konkurentom na poslu (Peter Gallagher).
8. „Dvostruka igra“ (The Departed) je film iz 2005. godine. Osvojio je 4 Oskara.
Radnja filma smeštena je u južni Boston, gde Državna policija Masačusetsa kreće u otvoreni rat protiv organizovanog kriminala u gradu. Cilj je okončati iznutra vladavinu moćnog mafijaškog bosa Frenka Kostela (Jack Nicholson). Mladi policajac novajlija, Bili Kostigan (Leonardo DiCaprio), koji je odrastao u južnom Bostonu, dobija zadatak da se infiltrira u mafiju koju vodi Kostelo. Dok Bili pokušava da pridobije Kostelovo poverenje, drugi mladi policajac potekao iz južnog Bostona, Kolin Saliven (Matt Damon), brzo se izdiže na lestvici Državne policije. Zaradivši mesto u Jedinici za specijalne istrage, Kolin je jedan od malog broja elitnih policajaca čija je misija da srede Kostela. Međutim, njegovi šefovi ne znaju da on radi za Kostela, zbog čega je mafijaški bos uvek za jedan korak ispred policije. Obojicu potpuno zaokuplja dvostruki život. Kada i gangsterima i policiji postane jasno da imaju krticu u svojim redovima, Bili i Kolin naći će se u konstantnoj opasnosti da budu uhvaćeni i razotkriveni – i svaki će morati da požuri da na vreme otkrije identitet onog drugog kako bi spasao sebe.
9. „Kazablanka“ (Casablanca) je film iz 1942. godine. Dobitnik je 3 Oskara.
Radnja je smeštena za vreme Drugog svetskog rata u grad Kazablanka koji se nalazi na severozapadnom delu afričkog kontinenta. Glavni lik je usamljeni Rik Blejn (Humphrey Bogart), bivši američki borac i vlasnik najpopularnijeg noćnog kluba u gradu, koji sticajem okolnosti dolazi u posed dva vrednosna pisma koja omogućavaju odlazak u SAD. Tada u grad dolazi nacistički major Štraser (Conrad Veidt), koji uz pomoć lokalnog kapetana Renoa (Claude Rains) zavodi red i hapsi čehoslovačkog borca Viktora Lasla (Paul Henreid), koji je u grad došao sa svojom suprugom Islom (Ingrid Bergman). Isla je stara Rikova ljubav koja je pobegla od njega u Parizu, ali nakon razrešenja starih zavrzlama oni se ponovo zaljubljuju jedno u drugo i rešavaju da zajedno pobegnu iz zemlje.
10. „Lovac na jelene“ (The Deer Hunter) je film iz 1978. godine koji je osvojio 5 Oskara.
Majkl (Robert De Niro), Stiven (John Savage) i Nik (Christopher Walken) su prijatelji i kolege iz fabrike u malenom mestu u Pensilvaniji koji su naterani da odu u vojsku da se bore u Vijetnamu. Pre nego što su otišli, Stiven je zaprosio već trudnu Anđelu (Rutanza Alda). Njihovo venčanje je isto bilo oproštajna žurka pred odlazak u rat. Nakon proslave, na kojoj je Nik zaprosio Lindu (Meryl Streep), prijatelji odlaze u poslednji lov na jelene u obližnja brda, kako bi se opustili i razbistrili misli pre polaska. Došavši u ratni pakao, momci se suočavaju sa nezamislivim užasima, od kojih partija ruskog ruleta, na koji ih nateraju Vijetkongovci, ostavlja najteže posledice. Majkl uspeva da ih izbavi sve, ali se oni ubrzo ponovo razdvajaju.
Dok spremate ispite ili učite za kontrolne, preporučljivo je praviti pauze. Poznato je da se u pauzama pogleda epizoda omiljene serije ili neki film. Zato vam ovoga puta preporučujemo 10 komedija. Kao i uvek, otvoreni smo za vaše predloge.
1. „Veliki diktator“ (The Great Dictator) je film iz 1940. godine.
Dvadeset godina nakon kraja Prvog svetskog rata u kome je Tomainija bila na gubitničkoj strani, Adenoid Hinkel (Charles Chaplin) je stekao moć kao nemilosrdan diktator. Veruje u čistu Arijevsku državu i uništavanje Jevreja. Cela situacija je nepoznata Jevrejsko-Tomainijanskom berberinu (Charles Chaplin) koji je bio u bolnici zbog povreda iz Prvog svetskog rata. Iako Jevrej, berberin je pošteđen progona zahvaljujući komandantu Šulcu, koga je on spasio u Prvom svetskom ratu. Životi Jevreja su najzad pošteđeni zahvaljujući samom Hinkelu koji je promenio svoju politiku zbog prikrivenih motiva. Ali ti motivi su uključivali želju za svetsku dominaciju, počevši od invazije na Austriju, koja je možda ugrožena od Benzina Napalonija (Jack Oakie), diktatora susedne Bakterije. Šulc i berberin zajedničkim snagama pokušavaju da preuzmu kontrolu nad situacijom.
2. „Tri idiota“ (Three Idiots) je komedija iz 2009. godine.
Farhan (Madhavan) i Radžu (Sharman Joshi) prekidaju sve svoje obaveze kako bi se napokon sreli sa Rančuom (Aamir Khan), kolegom sa fakulteta kog nisu videli od diplomiranja. Njih trojica su studirali na prestižnom fakultetu za inženjere, a pod uticajem Rančua, slobodnog mislioca koji se nije slagao sa sistemom ocenjivanja i generalno školstvom u Indiji, su Farhan i Radžu počeli da se ponašaju drugačije od predviđenog, pa su zajedno dobili nadimak tri idiota. Kako se bliži njihov susret tako se vraćamo u prošlost i gledamo sve ono što su njih trojica doživeli tokom studentskih dana.
3. „Haos razred“ (The Chaos Class/Hababam Sinifi) je turska komedija iz 1975. godine.
Lenji, needukovani studenti imaju mnogo toga zajedničkog. Žive zajedno u spavaonici, gde zajedno smišljaju plan za narednu šalu. Kada novi direktor dodje, učenici pokušavaju da ga sruše. Komičan rat šaljivdžija sledi.
4. „Forest Gamp“ (Forrest Gump) je tragikomedija iz 1994. godine.
Forest Gamp (Tom Hanks), je jednostavan čovek sa niskim nivoom inteligencije, ali sa dobrim namerama. Protrčao je kroz detinjstvo sa najboljim i jedinim prijateljem, Dženi (Sally Field). Majka ga je naučila svemu i ostavila ga da sam izabere svoju sudbinu. Forest se priključio vojsci da bi služio u Vijetnamu gde upoznaje prijatelje Dena i Babu. Osvojio je odličja, pokrenuo poznatu posadu za hvatanje škampa, inspirisao je ljude da džogiraju, pokrenuo je pomamu za stonim tenisom, donirao ljudima i upoznao predsednika nekoliko puta. Ipak, sve ovo je nevažno za Foresta koji jedino misli na dečačku ljubav Dženi koja je upropastila svoj život. Ali na kraju, jedino što on želi je da dokaže da svako može da voli svakoga.
5. „Sam u kući“ (Home Alone) je komedija iz 1990. godine. Prvi iz serijala o dečaku Kevinu.
Božić je i porodica Mekalister se sprema za putovanje u Pariz. Najmlađi u porodici, Kevin (Macaulay Culkin) se posvađao sa starijim brato i poslat je u sobu koja je na trećem spratu. Narednog jutra je žurila da stigne na aerodrom, ali su u svoj toj žurbi zaboravili Kevina. On je uživao dok je bio sam u kući. Kasnije je primetio dva provalnika koji planiraju da opljačkaju njegovu kuću. Mali Kevin je brzo reagovao i postavio je razne zamke po kući i van nje da bi uspeo da zaustavi provalnike.
6. „Mamurluk“ (The Hangover) je komedija iz 2009. godine.
Radnja filma se dešava u Las Vegasu. Posle momačke večeri, tri ortaka, Fil (Bradley Cooper), Stju (Ed Helms), Alan (Zach Galifianakis) se bude mamurna u hotelu, ne sećajući se ničega što se desilo prethodne večeri i ne znajući gde se nalazi četvrti, Dag (Justin Bartha), inače budući mladoženja. Kreću u potragu za njim i na tom putu susreću se sa avanturama, kao i sa borbom sa vremenom, jer moraju što pre da nađu mladoženju i odvedu ga na venčanje.
7. „Monti Pajton i Sveti Gral“ (Monty Python and the Holy Grail) je britanska komedija iz 1975. godine.
Kralj Artur (Graham Chapman) putuje državom da bi našao vitezove koji bi mu se pridružili za Okruglim stolom u Kamelotu. Nakon žurke u Kamelotu, mnogi odlučuju da napuste, ali ih Bog zaustavlja i šalje na zadatak: da nađu Svetog Grala. Nakon mnogobrojnih avantura, vitezovi se ujedinjuju, ali moraju da se suprotstave čarobnjaku Timu (John Cleese). Njihov zadatak se završio kada je intervenisala policija...
8. „Kancelarijski posao“ (Office Space) je komedija iz 1999. goine.
Piter Gibns (Ron Livingston ) je kompjuterski programer koji radi za Initek u Hjustonu. Svaki dan on, njegov prijatelj Samir (Ajay Naidu) i Majkl Bolton (David Herman) trpe beskrajna poniženja i uvrede na svom bezdušnom radnom mestu od svog bezdušnog šefa, Bila Lumberga (Gary Cole). Za Pitera, zarobljenog u sićušnom stanu papirnatih zidova opremljenom Ikeinim nameštajem, svaki je dan gori od prethodnog - što znači da mu je svaki dan najgori dan u životu. I još povrh svega, Initek je angažovao "stručnjake za efikasnost" čiji je zadatak, podeliti otkaze. Jednog petka uveče, Piterova uskoro bivša devojka Ana (Alexandra Wentworth) natera ga da ode na terapiju hipnozom kako bi smanjio količinu stresa. Međutim, dok je Piter pod hipnozom, terapeut umre. Obzirom da nije izašao iz hipnotičkog stanja, Piteru se otvori sasvim nov pogled na život. Ako ga nešto iznervira, on to samo ignoriše i udalji se. U potpunosti je opušten i uživa u životu prvi put nakon dugo vremena.
9. „Tesna koža“ je jugoslovenski film iz 1982. godine. Snimljeno je još 4 nastavka.
Referent Mita (Nikola Simić) svakodnevno se suočava sa gužvom u kući i na poslu. Najmlađeg sina muči škola i snovi o polovnoj hondi, stariji je večiti apsolvent astronomije, a ćerka diplomirani pravnik koja bezuspešno traga za zaposlenjem. Svako traži svoje a njegova mala plata je nedovoljna za sve porodične zahteve. Na poslu cveta korupcija i vlada opšti haos a sportska prognoza mu je poslednja nada koja bi mu pomogla da se izvuče iz tesne kože.
10. „Kad porastem biću kengur“ je domaća komedija iz 2004. godine.
Čitava radnja filma odigrava se kroz tri priče u beogradskoj opštini Voždovac. Prva priča govori o mladom studentu filmske montaže, Braci (Sergej Trifunović), koji pokušava da „smuva“ lepu manekenku Iris (Marija Karan). Iako žive u dva različita sveta oboje se trude da to ne pokažu. U drugoj priči, Šomi (Boris Milivojević) i Duje (Nikola Vujović) zagriženo prate fudbalski susret Mančestera i Istviča. Kladili su se na Istvič, jer u njemu brani njihov drug iz detinjstva - Kengur (Nikola Đuričko). Utakmicu prate iz kladionice čiju svakodnevnicu čine nervozni taksista, provokator, šaner i ljudi kojima je kladionica posao, kao i radnica u kladionici, Kengurova bivša devojka. Radnja treće priče odvija se na krovu solitera gde Avaks (Lazar Strugar) i Hibrid (Miodrag Fišeković) „kradu bogu dane“ u iščekivanju da se nešto desi. Svakodnevnicu će im poremetiti NLO i Sreten Žujkić (Petar Kralj), penzioner koji se bori protiv globalizacije. Na kraju će se svi sresti na krovu, neki razočarani, a neki sa novom šansom.
Ovoga puta vam preporučujemo istorijske filmove koje morate pogledati! Da li vi imate neku preporuku za nas?
1. “Hrabro srce” (Braveheart) je poluistorijski, polumitološki film iz 1995. godine.
Radnja filma se dešava u Škotskoj, u 13-tom veku. Vilijam Valas (Mel Gibson) je poveo svoj narod u borbu protiv tiranske vlade engleskog kralja Edvarda I (Patrick McGoohan), koji je engleskom plemstvu dao pravo "Prima Nocta", po kom imaju pravo da sa svakom mldom provedu prvu noć. Škoti nisu ni malo zadovoljni engleskim osvajačima, ali im fali odlučan vođa da im se odupru. Valase je, svojom hrabrošću i odbranom svog naroda, kao i napadima na Engleze, od sebe napravio legendu.
2. "Spašavanje vojnika Rajana" (Saving Private Ryan) je akciona drama iz 1998. godine.
General Marshall informisan je o velikoj tragediji koja je zadesila porodicu Ryan. Tri sina nesretne majke poginula su u ratu, o čemu će uskoro biti obaveštena. General saznaje kako postoji i četvrti sin, takođe vojnik koji se nalazi u Francuskoj, duboko iza neprijateljskih linija. Nakon ovog saznanja učiniće sve ne bi li pronašao Jamesa Ryana (Matt Damon). U centru radnje je kapetan Miller (Tom Hanks) i njegova jedinica čiji zadatak je pronaći jedinog preživelog Ryana i vratiti ga kući.
3. "Linkoln" (Lincoln) je istorijska drama iz 2012. godine.
Američki građanski rat je pred kraj 1864. i početkom 1865. pred završetkom. Konfederacijske države su toliko oslabljene da su odlučile krenuti sa pregovorima o predaji. Predsednik Abraham Linkoln (Daniel Day-Lewis), koji je nedavno ponovo izabran, je hteo zabraniti ropstvo ustavom. Senat je taj amandman odobrio još u aprilu 1864. Kako bi se to potvrdilo, potrebna je dvotrećinska većina u predstavničkom domu. Međutim, upravo tu, ali i unutar sopstvenog kabineta, Linkoln nailazi na žestoki otpor. U predstavničkom domu još uvek vladaju rasističke predrasude, dok su u kabinetu ljudi spremni zadržati ropstvo samo da bi se rat što brže završio. Linkoln i njegovi pomoćnici pokušavaju raznim merama preokrenuti takve stavove kako bi stekli što više glasova za ukidanje ropstva, katkad čak i pritajenim potkupljivanjem.
4. "12 godina ropstva" (12 Years A Slave) je istorijski film iz 2013. godine.
Radnja je smeštena u doba tek pred početak američkog građanskog rata. Solomon (Chiwetel Ejiofor) je slobodan čovek crne puti koji radi kao muzičar u Njujorku. Nakon primamljive ponude za posao odlazi iz Njujorka na dve nedelje, ali biva otet, prodat u roblje i poslat na plantažu u Nju Orleans. Tada počinje njegova borba za slobodu i povratak porodici. Njegov prvi vlasnik je savesni hrišćanin Ford (Benedict Cumberbatch) koji se prema njemu ophodi sa poštovanjem, ali nakon problema sa jednim od nadglednika Solomon se premešta kod Epsa (Michael Fassbender), nemilosrdnog robovlasnika koji je ekstreman u svojim zahtevima i nasilju prema robovima.
5. "Šindlerova lista" (Schindler’s List) istorijska drama i biografija i Oskaru Šindleru iz 1993. godine.
Oskar Šindler (Liam Neeson) je član Nacional Socijalističe partije i biznismen koji se odmah po osvajanju Poljske seli u Krakov kako bi pokušao da iskoristi situaciju i došao do bogatstva. Pošto nije znao mnogo o vođenju posla, blisko sarađuje sa Icakom Šternom (Ben Kingsley), koji ima veze u jevrejskom biznis veću. Uz pomoć svog šarma, ali i mita on obezbeđuje razne povlastice i zapošljava Jevreje jer njih i ne plaća, već samo potplaćuje SS oficire da zažmure kada treba.
6. "Lorens od Arabije" (Lawrence of Arabia) je avanturistička drama iz 1962. godine.
Ovaj film se bavi podvizima većih-od-života T.E. Lorensa (Peter O'Toole), oficira Britanske vojske u službi na Bliskom Istoku tokom Prvog svetskog rata, koji je, prema jednom svedoku, "bio pesnik, učenjak i moćni ratnik". Radnja filma počinje 1935. godine, sa prologom koji prikazuje Lorensovu smrt u saobraćajnoj nesreći, posle koje sledi njegova sahrana. Vreme se zatim pomera više od 20 godina unazad, i selimo se u Kairo, gde se Lorens sprema da krene u najveću avanturu u svom životu. Njegov komandujući oficir naređuje mu da uđe u pustinju i ostvari kontakt sa beduinom princom Fejselom (Alec Guiness), koji je saveznik Britanaca u borbi protiv Turaka. Ono što sledi nije samo pregled događaja kako je Lorens postao krucijalna figura u arapskom revoltu protiv Turaka, već je i skoro-šekspirovski uspon i pad njegovog lika.
7. "Gandi" (Gandhi) je biografski film iz 1982. godine.
1893. godine, Gandi je izbačen sa južnoafričkog voza jer je bio Indijac i putovao je prvom klasom. Gandi shvata da su zakoni protiv Indijaca i odlučuje da pokrene nenasilni protest za prava svih Indijaca u Južnoj Africi. Nakon brojnih hapšenja i neželjene pažnje sveta, vlada je konašno popustila i prihvatila zakone za Indijce, ali ne i za crnce iz Južne Afrike. Nakon ove pobede, Gandi je pozvan nazad u Indiju, gde je sada smatran za nacionalnog heroja. Pozvan je da se uključi u borbu za nezavisnost Indije od Britanske imperije. Gandi prihvata i pokreće nenasilnu kampanju u kojoj Indijci neće sarađivati sa Britancima. Postoje neki zastoji, kao što su nasilje nad pobunjenicima i Gandijev pritvor. Ipak, kampanja je privukla veliku pažnju i Britanija se suočila sa velikm pritiskom javnosti.
8. "Kraljev govor" (The King’s Speech) je biografski film iz 2010. godine
London, tridesete godine 20. veka. Britanski princ Albert (Colin Firth), vojvoda od Jorka, suočen je s velikim problemom, naime, muca od detinjstva kad je u većem društvu i pri javnim nastupima, što stvara loš utisak o njemu kao pripadniku kraljevske porodice. Zbog mucanja jedva održi govor 1925. godine za Britansku izložbu na stadionu Vembli u Londonu. Njegova supruga (Helena Bonham Carter), želeći da mu pomogne, očajnički obilazi psihijatre i logopede, dok jednog dana ne naleti na Lionela Louga (Geoffrey Rush), uglednog australijskog specijalista koji živi i radi u Londonu. Malo po malo, doktor i pacijent krenu u rešavanje problema, ne bi li se pacijent napokon opustio i pronašao uzroke svoje bolesti.
9. "Ben Hur" (Ben Hur) je istorijski film iz 1959. godine.
Juda Ben-Hur (Charlton Heston) je imućni jevrej i plemenit čovek iz Jerusalima za vreme rimske imperije u 1. veku. Broj rimskih legija se povećava u Jerusalimu i tada u grad dolazi stari Judin prijatelj Mesala (Stephen Boyd), koji je bio u Rimu dugo godina i koji je u međuvremenu postao vojni zapovednik. Obojica su srećni što se sreću nakon toliko godina, ali zaključuju da imaju različita mišljenja o Rimskom carstvu. Juda želi da Rimljani odu iz Judeje, dok Mesala misli da rimljani treba da vladaju Judejom kao i do sada. Tokom parade za doček guvernera, sa Judine kuće otpadne deo starog krova i zamalo ubije važnog gosta. Iako je Mesala znao da je u pitanju nesrećni slučaj, on okrivi Judu zajedno sa majkom i sestrom za pokušaj ubistva. Judu pošalje u roblje, a njegovu majku i sestru u zatvor.
10. "Hitler: Konačni pad" (Downfall/Der Untergang) je istorijski film iz 2004. godine.
U aprilu 1945. godine Nemačka stoji na ivici poraza dok Sovjetska armija opkoljava sa zapada i juga. U Berlinu, glavnom gradu Trećeg Rajha, Adolf Hitler (Bruno Ganz) proglašava da će Nemačka ostvariti pobedu i naređuje generalima i savetnicima da se bore do poslednjeg daha. Ovaj film istražuje poslednje dane Rajha, gde nemački lideri napuštaju voljenog Firera, samo da spasu svoje živote, dok su drugi i dalje verni. Hitler se pretvara u paranoičnog čoveka, punog optimizma u jednom trenutku i depresivnog u drugom. Kada je kraj konačno došao, i kad se Hitler ubio, ono što je ostalo od vojske mora naći način da zaustavi ubijanje i da se preda.
Nakon gomile ispita, prijemnih itd, avgust mesec je idealan za odmor i maratonsko gledanje serija (sigurno ste i vi od onih koji su u stanju da odgledaju i celu sezonu odjednom). Samim tim, izdvojili smo 10 sci - fi/avanturističkih serija koje morate odgledati pre nego što počnu jesenje obaveze!
1. Svemirska krstarica Galaktika ("Battlestar Galactica") je sci - fi akcija/drama koja se prikazivala na malim ekranima od 2004. do 2009. godine. Radnju serije čini život 50-ak hiljada ljudi koji su preživeli nuklearni napad Sajlonaca - inteligentnih robota koje su stvorili sami ljudi. Pre toga, oni su živeli na 12 planeta, poznatih kao 12 Kolonija, a nakon ove katastrofe primorani su da se nastane na svemirskoj krstarici Galaktika. Sada su u potrazi za mitskom, 13. Kolonijom - Zemljom. Da li će je pronaći? Na osnovu ove serije su snimljena i tri filma: "Razor", "The Plan" i "Blood and Chrome"
2. Tamna materija ("Dark Matter) je misteriozna serija o šest plaćenih ubica. Oni se bude iz hibernacije na napuštenom kosmičkom brodu kojim upravlja android aplikacija, bez svesti o tome ko su i kako su uošte tu dospeli. Na brodu zatiču arsenal oružja, zbog kojeg ubrzo bivaju uvučeni u pravi intergalaktički rat. Samim tim, pruža im se šansa da se iskupe za grehove iz prošlosti. U toku je tek druga sezona, tako da ostaje da se vidi da li će uspeti sebi da obezbede potpuno novi početak u životu.
3. Uspavana dolina ("Sleepy Hollow") je savremena verzija klasika Vašingtona Irvinga. Glavni junak, Krejn, nakon više od dva veka biva uskrsnut kako bi rešio drevnu misteriju. No, zajedno sa njim se budi i Bezglavi Konjanik koji kreće ubijati po dolini. Hoće li Krejn uspeti da ga zaustavi? Ovo je uzbudljiva detektivsko-avanturistička drama koju nikako ne smete propustiti!
4. Heroji ("Heroes") - serija prati sudbinu svakodnevnih ljudi koji iznenada otkrivaju da poseduju neobične moći koje sve više utiču na njihove živote. Vremenom shvataju da te sposobnosti ne utiču samo na njih već i na sudbinu sveta i da sprečavanje svetske katastrofe leži upravo u njihovim rukama. Serija se prikazivala između 2006. i 2010. godine i postigla je ogroman uspeh, pogotovo u SAD.
5. Jednom davno ("Once Upon a Time") - radnja serije odvija se u Storibruku - gradiću koji se ne može naći ni na jednoj mapi ili dži-pi-esu. Upravo u tom gradiću se nalazi i Ema, devojka problematične prošlosti koja nije ni svesna da je ćerka ni manje ni više nego - Snežane i Šarmantnog Princa, koji su je izbacili iz zemlje bajki u naš svet kad je bila beba kako bi je spasli od kletve. No, čak i kad kletva prestane, stvari neće biti tako bajkovite... Ovo je serija u kojoj će vam biti jako teško da razaznate šta je bajka a šta je stvarnost!
6. Lovci na natprirodno ("Supernatural") je priča o dva brata iz Vinčestera koja, po uzoru na oca Džona, love i ubijaju razna čudovišta i demone, a i njihova majka je ubijena od strane moćnog demona koji će tokom serije postati glavni "ulov" braće. O tome koliko je ova serija uzbudljiva i popularna dovoljno govori činjenica da je do sada snimljeno čak 12 sezona!
7. 100 ("The 100") - radnja ove misteriozne sci-fi serije je smeštena 97 godina nakon nuklearnog rata koji je uništio civilizaciju. Naime, vođa broda u kojem su smešteni preživeli, šalje natrag na zemlju sto delikvenata kako bi "izvideli situaciju", tj da li se Zemlja oporavila i da li je spremna za ponovno nastanjivanje. Tada počinje avantura koje ćete jedva čekati četvrtu sezonu koja će se prikazivati tek sledeće godine!
8. Doktor Hu ("Doctor Who") je sada već kultni rimejk istoimene serije iz 1963. godine o pustolovinama vanzemaljca koji može da putuje kroz vreme. On u svom svemirskom brodu TARDIS-u istražuje svemir, vreme, rešava razne probleme i susreće se sa različitim bićima. Serija koja definitivno razvija maštu i intuiciju!
9. Kontinuum ("Continuum") je uzbudljiv triler koji prati život mlade policajke Kire Kameron, koja je protiv svoje volje, zajedno sa grupom terorista, otputovala iz 2077. godine u sadašnju 2012. Naime, ti teroristi su se vratili u prošlost kako bi je izmenili i samim tim izbegli smrtnu kaznu, a Kirin jedini zadatak i cilj jeste da ih sve uhvati i spreči katastrofu.
10. Igra prestola ("Game of Thrones") - kakva bi ovo bila lista ako na njoj ne bi bila ova čuvena serija? Nastala na osnovu knjiga Džordža Martina, smeštena je u izmišljeni svet u kojem se brojne plemićke porodice bore za presto na Gvozdenom tronu. Isuviše je komplikovano u par rečenica objasniti ovu seriju, morate pogledati ovu fantastiku isprepletanu raznim intrigama i nemilosrdnom borbom za vlast!
U drugom delu liste trilera preporučujemo vam knjige zbog kojih će vam srce brže kucati. Tema sledećeg meseca su komedije, a predloge knjiga, filmova i serija ove tematike ostavite nam u komentarima.
Vanja Bulić „Teslina pošiljka“
Na ruševinama Narodne biblioteke, uništene tokom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine, jednog sunčanog beogradskog jutra pronađeno je telo nemačkog novinara Riharda Genca. Taj događaj označiće početak potere za ubicom koja će novinara Novaka Ivanovića uvesti u lavirint laži, obmana, obaveštajnih intriga, istorijskih nepravdi, međunarodnih zavera... A na samom kraju tog lavirinta čeka šokantna istina. Posle serije ubistava i otmica, na prvi pogled međusobno nepovezanih, Novaku postaje jasno da je postao pion u igri moćnika čiji je jedini cilj pronalaženje Teslinih „zraka smrti“. Tesla je tvrdio da je taj pronalazak namenio svojoj otadžbini. Da li je pronalazak uoči rata stigao u Srbiju i da li se nalazio baš u Narodnoj biblioteci, čija je celokupna arhiva trebalo da bude izmeštena u manastir Blagoveštenje? U toj arhivi se nalazilo i Miroslavljevo jevanđelje, ali ga je neko uoči bombardovanja sakrio u manastir Raču. Da li su tada sklonjeni i Teslini pronalasci? Intervju o ovoj knjizi sa autorem možete pročitati ovde.
Stiven King „Isijavanje“
Džek Torens, njegova žena Vendi i sin Deni useljavaju se u hotel „Vidikovac“, gde je Džek dobio posao kućepazitelja za vreme zime. Mesecima odsečeni od civilizacije, Džek pokušava da se izbori sa alkoholizmom i napadima besa dok piše nov pozorišni komad. Međutim, sile tame koje borave u hotelu „Vidikovac“ – koji ima dugu istoriju nasilja – žele da se dočepaju Denija zbog njegovih snažnih prekognitivnih sposobnosti i služe se Džekovim slabostima kako bi ugrabile dečaka...
Sergej Lukjanjenko „Straža sumraka“
Moskovskim ulicama šetaju Ini, koji poseduju natprirodne moći i sposobnost da ulaze u Sumrak, paralelni svet senki. Svaki Ini podanik je Tame ili Svetla. Antonov odmor neplanirano je prekinut hitnim pozivom šefa Noćne straže. Geser je dobio anonimnu poruku u kojoj piše da je Tama čovečanstvu otkrila istinu o svojoj vrsti i da namerava da preobrati ljude. Poruka je takođe poslata i Zavulonovoj Dnevnoj straži i Inkviziciji, ali samo mali broj Tamnih zna za ovo. Dnevna i Noćna straža moraju da udruže snage kako bi što pre otkrili krivca. Anton je predstavnik Svetla, dok Tama šalje Kostju. Istražujući ovaj slučaj, Anton sve više počinje da sumnja u svog šefa – čoveka koji ga je izabrao da ispita slučaj…
Ju Nesbe „Lovci na glave“
Roger Braun je lovac na glave. Sebe smatra najboljim ali i najlošije plaćenim agentom za zapošljavanje u celoj Norveškoj. Žena mu je lepa i skupa, baš kao i vila u kojoj živi, pa je prinuđen da krade dragocena umetnička dela. Klas Greve je savršen kandidat za svako direktorsko mesto. Osim toga, poseduje i velike seksualne apetite, kao i Rubensovu sliku vrednu na stotine miliona. Kad bi se Roger Braun dokopao te slike, svi njegovi finansijski problemi bili bi rešeni, a žena Dijana zauvek njegova. Dijana želi galeriju slika. I dete. Svi nešto žele. Svako mora nešto – ili nekog – žrtvovati da to dobije. Počeo je lov na glave.
Robert Ladlam „Faktor smrti“
Četiri osobe umiru od nepoznatog virusa koji preti opstanku čovečanstva, a među njima i verenica pukovnika Džona Smita. Ožalošćeni i gnevni Smit ima dokaze da neko, negde poseduje virus i da preti pandemijom koja bi mogla da ugrozi milione života. Pošto ne zna kome da se obrati niti kome može da veruje, Smit odlučuje da oformi tim za borbu protiv ove smrtonostne zaraze. Kako se broj smrtnih slučajeva povećava, Smit shvata da ga potraga vodi do najviših nivoa vlasti i najmračnijih delova planete. Njemu i njegovom timu ne preostaje ništa drugo nego da pronađu zlog genija koji je rešio da ih uništi.
Erik Aksl Sund „Vrana“
Psihoterapeutkinja Sofija Seterlund istražuje dva klijenta: Semjuela Baija, dečaka-vojnika iz Sijera Leonea, i Viktoriju Berjman, ženu sa nezalečenim ranama iz detinjstva. U međuvremenu, u grmlju pored stanice metroa u centru Stokholma pronađen je mrtav dečak u mumificiranom stanju. Istragu ubistva vodi detektivka Šanet Ćilberj, a lekar-patolog koji radi na slučaju je Ivo Andrić, čovek koji je u Švedsku došao nakon što je u ratu u BiH ostao bez svega. Niko ne može da ostane ravnodušan pred užasno okrutnim ubistvom tog neidentifikovanog dečaka, koji je po svemu sudeći ilegalni doseljenik u Švedsku. Policija tapka u mraku i ne nailazi na prave tragove, a po gradu se jedno za drugim pojavljuju tela ubijenih dečaka. U policijskim akcijama razotkriva se mreža pedofila i trgovaca decom kao seksualnim robljem, ali ubica im stalno izmiče iz ruku... Detektivka Šanet Ćilberj i terapeutkinja Sofija Seterlund suočavaju se sa istim pitanjem: koliko patnje čovek može učiniti drugima pre nego što prestane da bude čovek i postane čudovište?
Kler Kendal „Knjiga o tebi“
Klarisa sve više strahuje od svog kolege Rejfa. On ne želi da je ostavi na miru i ne prihvata njeno odbijanje. Uvek je tu. Laknulo joj je kad su je odabrali da bude u poroti. Sudnica je bezbedno utočište u koje Rejf ne može da dopre. Ali kako se burna priča o kidnapovanju i zlostavljanju nastavlja, Klarisa primećuje sličnosti između onog što se njoj dešava i onog što se dogodilo mladoj ženi na klupi za svedoke. Shvativši da je na njoj da sve dokaže, Klarisa raspreda zamršeno klupko mračne bajke u koje ih je Rejf upleo i shvata da je kraj koji je on izmaštao stravičniji od svega što je mogla da zamisli.
Ser Artur Konan Dojl „Avanture Šerloka Holmsa“
Moje ime je Šerlok Holms. Moj posao je da znam ono što drugi ljudi ne znaju. Nijedan od slučajeva koji dospeju kod mene nije običan. Ja sam poslednja nada. Poznat po pažljivom posmatranju i logičkom zaključivanju, Šerlok Holms sposoban je da razreši misteriju a da ne napusti svoje odaje. Slučajevi, koji su za policiju preteški, za Holmsa predstavljaju priliku za zabavno mentalno razgibavanje. Što je misterija veća – detektiv je se radije prihvata. Uz uvek prisutnog hroničara njegovih istraživanja i nezamenljivog pomoćnika, doktora Votsona, Šerlok se upušta u dvanaest napetih avantura, obojenih njegovim duhovitim, britkim opaskama i nadasve harizmatičnom ličnošću. Zakoračite u viktorijanski London i upustite se u rešavanje misterija sa legendarnim stanarom Bejkerove ulice broj 221B. Svaki put kada se susretnem sa novim slučajem, ne mogu a da se ne setim Baksterovih reči i ne kažem: ’Evo, milošću božjom, ide Šerlok Holms.’
Milan Vidojević „Princ i fantom“
Istorijska istina o sudbini princa Đorđa Karađorđevića, koji je proveo petnaest godina u duševnoj bolnici u Toponici kod Niša, prepliće se u ovom romanu sa okultnim i magijskim. Na početku Drugog svetskog rata, u okruženju kome ne pripada, princ Đorđe pokušava da otkrije misterioznog ubicu koji zastrašuje bolesnike ali i da utiče na odluke kraljevske porodice. Tajnu istoriju čovečanstva preneće mu jedan neobičan posetilac i tako potvrditi neprolaznost ljudskih vrednosti. Ljudsko znanje je ponekad kao naprslo ogledalo u kome se stvarna slika prepliće sa izobličenom. U tom međuprostoru magijsko i okultno mogu imati snažan uticaj. "Roman Princ i fantom slika je istorijske epohe u kojoj su dinastička trvenja i individualni napor da se pobede iskonsko zlo i pretnja etosu dramatično prikazani."
Džejn En Krenc „Budna sanjam“
Izabel analizira snove drugih ljudi. Međutim, san jednog čoveka postaće njena opsesija...
Kada upozna Elisa Katlera, Izabel Rajt će pomisliti da su se ostvarili svi njeni snovi o savršenom muškarcu. On je njen pacijent i intrigantan muškarac koji u snovima može da rešava zločine. Ona, takođe, može da predvidi budućnost dok sanja. Međutim, uskoro će ostati bez posla: njen mentor i šef, pronađen je mrtav u svojoj kancelariji. Ralf, njegov sin i naslednik, otpustiće Izabel, ne znajući da ona zapravo radi za tajnu vladinu organizaciju.
Tada počinje noćna mora: Izabel i Elis naći će se u opasnoj mreži strasti, izdaje i ubistava.