Ukoliko spadate u grupu onih koji vole da “dremnu” bar na kratko onda se sa sigurnošću može reći da pripadate “pametnijoj” populaciji. Možda nije uvek trenutak za ovakav vid opuštanja, ali ako su naučnici potvrdili da to utiče na poboljšanje pamćenja uvek možete da opravdate “trenutnu odsutnost” tokom predavanja.
Da ovo nije šala potvrđuje istraživanje naučnika sa Univerziteta u Zarlandu u Nemačkoj, koji su utvrdili da popodnevno spavanje koje traje od 45 do 60 minuta može višestruko da poboljša vaše pamćenje.
U ovom eksperimentu učestvovali su studenti čiji je zadatak bio da prvo nauče 90 reči i 120 parova reči koji su nepovezani. Nakon što su dobili zadatke podeljeni su u dve grupe.
Studenti koji su imali tu sreću da budu u prvoj grupi mogli su u toku trajanja eksperimenta da “dremnu” na krtako, dok je druga grupa imala zadatak da pogleda film. Po obavljenom zadatku učesnici istraživanja su testirani kako bi se utvrdilo koliko reči su uspeli da zapamte.
Rezultati su sledeći: grupa koja je odmarala pokazala je bolje rezultate od učesnika koji su gledali film tokom ovog istražvanja. Koliko će ovo istraživanje biti relevantno u našoj zemlji možemo da testiramo… Ukoliko vas uhvate kako dremate na poslu ili na predavanju, objasnite da je to samo u korist boljeg pamćenja. Naravno, budite umereni jer poenta ove priče nije da prespavate ceo radni dan.
Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu “Neurobiology of Learning and Memory”.
Slično istraživanje sprovedeno je od strane naučnika sa Johns Hopkins-a. “Pospanost tokom dana može u znatnoj meri da utiče na naše raspoloženje, produktivnost i kreativnost, ali kratkortajan odmor može ojačati pažnju, koncentraciju i preciznost“, navodi David Neubauer, iz Centra za poremećaj sna.
Ukoliko vas ove prednosti poslepodnevne dremke nisu uverile da ponekad sebi dozvolite da “odmorite” oči na trenutak tokom učenja, sledeća upozorenja sigurno hoće. Osećaj “opijenosti” kada ste pospani, a pri tome nastavljate da učite, može ostaviti ozbiljne posledice na vaše zdravlje. Hroničan umor, iscrpljenost, anemija, glavobolje i poremećaji krvnog pritiska samo su neke od posledica sa kojima se možete susresti ukoliko “preterate” sa učenjem.
Izvor: studentskizivot.com