„Lako je vama, bolonjcima“, često komentarišu stari akademci, smatrajući nekadašnji sistem studiranja mnogo težim od današnje Bolonje. „E da je nama sad da studiramo besplatno kao vi nekad“, odgovaraju im bolonjci. Za poslednjih 20 godina, obrazovanje u Srbiji preživelo je brojne transformacije. Kako je zapravo bilo studirati 90-tih, a kako je danas, za „24 sata“ povodom Dana studenata otkrivaju Dragana Ćorić (39) iz Novog Sada i Katarina Vuletić (22) iz Beograda.
Naše generacije su stvarale „istoriju“ i događaje o kojima današnji studenti uče. Stavile su temelj mnogim stvarima i idealima u koje se današnja omladina kune. U atmosferi Studentskog protesta 1996/97. godine pa sve do zapravo nikad okončane naše četvrte godine, jer ju je prekinulo bombardovanje u martu 1999., studiranje je bilo shvaćeno kao posao, počinje priču za “24 sata” Dragana Ćorić koja je 90-tih studirala Pravni fakultet u Novom Sadu.
Ispiti dvosemestralni, seminarski obavezni
Pre samo 20 godina, nije se moglo zamisliti da se student drsko usprotivi profesoru.
-Bili smo prosto kodirani od naših srednjoškolskih nastavnika da se nastavni kadar poštuje i uvažava, da se na sva predavanja i na sve vežbe ide, bez kolutanja očima. Ispiti su bili u 90 odsto slučajeva dvosemestralni i polagali su se u celini u junskom roku. Pisali smo seminarske radove iz svih predmeta i na sve one teme koje su nas interesovale, a ne zato što je taj seminarski uslov za overu semestra. Još uvek pamtim svoje seminarske Političko krivično delo i Pravni režim Panamskog kanala – priča Dragana Ćorić.
Polagali uz replike iz Radovana III, učili iz istih knjiga
Čitaonica je, dodaje ona, bila meka za učenje.
- Učili smo u čitaonici u svakom slobodnom trenutku. U grupama spremali iste ispite i prijavljivali ih dolaskom na šalter u sedam ujutro, da bismo svi bili istog dana. Stalno citirali replike iz Radovana III, posebno na ispitima. Kopiranje je bilo skupo pa smo na smenu učili iz istih knjiga – priseća se Ćorić.
Žurke u Studenjaku
Postojale su žurke, mahom po studentskim domovima, kaže naša sagovornica.
-Znale su se sobe u kojima se to organizuje a da portiri te večeri zažmure. Mesto druženja su bile kantine, na Filozofskom i na mom Pravnom fakultetu. U toj kantini sam stekla i svoje studentsko sujeverje - slušanje određene pesme (Savage Garden,To the Moon and back) pred ispit, za sreću. Izlasci u grad su bili definitivno drugačiji nego danas- znali smo iz izlaska doći potpuno trezni-jer da li je nužno popiti išta da se dobro osećaš u društvu prijatnih ljudi – pita Dragana.
A danas? Uči naporno da ne plaćaš papreno
Ne znam kako je nekada studiranje izgledalo ali danas, pored svih finansijskih izdataka koje studiranje sa sobom nosi biti student svakako je tas na vagi koji preteže u odnosu na poteškoće, priča Katarina Vuletić (22), uzorna studentkinja FON-a.
- Samodisciplina, marljiv rad, istrajnost i vera u sebe i dalje stoje kao garancija za uspeh. Profesori teže da nam teorijske aspekte pojedinih oblasti približe kroz primere iz prakse, navodeći nas na aktivno učešće tokom predavanja u vidu komentarisanja, analiziranja, zaključivanja... Profesori nam takođe omogućavaju da nakon ispita imamo uvid u svoj rad kako bi ispravili greške i nadogradili znanje – priča Katarina.
Manje teorije, više prakse
Danas studentima, priča Katarina, stoje na raspolaganju i razne studentske organizacije koje omogućavaju stručno usavršavanje i primenu stečenog znanja u praksi.
- Studenti današnjih generacija imaju prilike da se na fakultetu upoznaju sa iskustvima, savetima uspešnih ljudi iz oblasti koju studiraju, u vidu tematskih seminara koji nisu na programu redovnih studentskih predavanja. Brojne vannastavne aktivnosti ne baziraju se samo na edukativnim sadržajima već imaju za cilj druženje, zabavu, upoznavanje i razmenu sa studentima iz inostranstva. Za ove tri godine, koliko studiram verujem da je investicija u obrazovanje najbolje ulaganje u sebe jer kako kažu najskuplje je neznanje – zaključuje ona.