Pripremna nastava za prijemni na fakultetima košta i do 62.000 dinara. Fakulteti tvrde da se ovo ulaganje isplati jer je prolaznost na prijemnom u proseku 90 odsto. Neki fakulteti organizuju besplatnu pripremnu nastavu, ali je njih nažalost jako malo. Cene pripremnih nastava zavise od fakulteta do fakulteta, kao i od smera koji maturanti žele da upišu.
Tako na primer na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu pripremna nastava iz matematike i fizike košta 36.000 dinara po predmetu, dok za pripreme na beogradskom Ekonomskom fakultetu maturanti treba da izdvoje oko 5.200 dinara. Svi oni koji žele da upišu odsek za socijalnog radnika na Fakultetu političkih nauka, pripremu treba da plate 17.000 dinara. Što se tiče Fakulteta organizacionih nauka, cena kursa iz matematike košta 26.000 dinara. Dobra stvar je to što ove pripreme iz matematike mogu da iskoriste i oni koji žele da upišu Saobraćajni fakultet, Mašinski, Građevisnki, Rudarski...
Najskuplje prolaze oni koji žele da upišu Medicinski fakultet u Beogradu, jer pripremna nastava iz biologije i hemije košta čak 62.000 dinara.
U Novom Sadu su cene nešto niže, pa na primer pripreme iz arhitekture koštaju 20.000 dinara, a postoji mogućnost i pohađanja pojedinačnog časa, koji košta 3.000 dinara. Suprotan primer je Fakultet tehničkih nauka u Čačku, gde profesori već godinama besplatno organizuju pripremnu nastavu za sve zainteresovane.
izvor: politika.rs
Đorđe Lazin, sekretar udruženja za krivično pravo i kriminologiju Srbije, glavni i odgovorni urednik međunarodnog pravnog časopisa na engleskom, generalni sekretar Balkanske asocijacije za krivično pravo i podpredsednik Jugoslovenske koalicije za stalni međunarodni krivični sud, rođen je u Vršcu 10. septembra 1951. a umro u Beogradu 2009. godine.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1974/75. godine. Još u tim mladim godina bio je nagrađivan na raznim studentskim konkursima, međutim, njegov trud i rad se ne završava samo na prostoru Srbije. Svoje ciljeve ostvarivao je i na prostoru Nemačke tj. Minhena, gde je 1992. godine boravio kao stipendista fondacije "Alexander von Humboldt" na institutu za opšte krivične pravne nauke. Na Pravnom fakultetu se trudio da da svoj doprinos, i time poboljša ugled fakulteta. Učestvovao je u svim akcijama i uvek imao nove ideje koje je pretvarao u dela. Zbog toga je bio veoma cenjen, a njegovi radovi poštovani. Ima mnogo naučnik radova, ali evo nekih od najznačajnijih: posebni i pomoćni krivični postupci, prividni idealni sticaj krivičnih dela, krivična dela ugrožavanja javnog saobraćaja na putevima i mnogi drugi.
Posle smrti je ostao upamćen zbog svih svojih doprinosa društvu.
Sveti Trifun, u narodu poznat kao čuvar vinove loze i vinogradarstva, a samim tim i vina, rođen je u gradu Kampsadi, tadašnjoj rimskoj provinciji. Veruje se da je mogao da isceljuje ljude i da isteruje zle duhove, pa je tako izlečio carevu ćerku, što mu je donelo mnogo darova. Bio je mučenik za Hrista, ali uvek neustrašiv. 250. godine osuđen na posečenje mačem i tada je konačno predao svoju dušu Gospodu.