Budući inženjer i dizajner. Zaljubljenik u univerzum.
Zamislite kutiju.
Možda ste je zamislili kao braon kutiju koja možda sa neke strane ima natpis crnim slovima FRAGILE pored crteža vinske čaše. Obična kutija, ništa posebno.
Možda ste je zamislili kao najlepšu ukrasnu kutiju, šarenu, sa raznim oblicima. Umetničko delo.
A šta je sa kutijom u kojoj ste vi?
Stereotipi i predrasude nisu novost. Od omiljene „ženske“ razonode do potpuno normalne stvari. Svi imaju savet o tome kako drugi treba da vode život. Kao da nikome ne možete ugoditi ovih dana...
Debela si, treba ti dijeta da bi smršala jer su samo mršave devojke lepe.
Previše si mršava, da li jedeš ti nešto? Izgledaš anoreksično, to nije lepo.
Ti si devojka, moraš da budeš lepa.
Prati ovaj trend, onaj trend, jer ćeš samo tako biti lepa.
Ali, što stavljaš toliko šminke? Izgledaš izveštačeno, to nije lepo.
Fuj, bubuljice, sakrij to.
Nemoj da oblačiš tako kratke suknje, privlačiš pažnju na pogrešan način.
Pogledaj kako se ova obukla, kao neka usamljena bibliotekarka... mlada je, što ne obuče nešto kraće?
Uči, budi pametna, samo tako će se tvoj glas čuti.
Ćuti, štreberu, nikoga ne interesuje tvoje kreativno mišljenje o univerzumu.
Što si tako stidljiva, opusti se malo, treba ti samopouzdanja...
Jao, vidi ovu, kako je nafurana, kao da je ceo svet njen!
Ha. Ha. Ha.
S stanovišta jedne devojke, koja je imala najmanje muka u životu (thank you to the best parents and brother a girl can have), gledam ovakve stvari svakodnevno, a znam da nisam jedina. I doživela sam i sama da je očekivano od mene da čekam da neko drugi definiše ono što sam ja, jer devojka ne zna šta želi i ko je ona u stvari.
Znači, svet je crno-beo i svi to treba da prihvatimo.
Samo... Crno i belo nisu boje. Crno je nedostatak boja, a belo sve boje skupljene u jednu. Šta je sa spektrom boja koje se otkriju kada svetlost prođe kroz prizmu? Šta je sa onim bojama koje ne možemo da vidimo golim okom, a tu su (mislim na infracrvenu i ultraljubičastu svetlost, jelte).
Ako primenimo ovaj princip i na ljude, onda je jasno da neki deo ljudi možemo da vidimo, onaj koji nam sami prikažu, a postoji i onaj latentni, koje treba da vidimo samo ako se potrudimo (za infracrvenu probajte da onu lampicu na daljinskom upravljaču pogledate kroz kameru telefona, za ljude probajte iskren razgovor).
I, onda, zašto sam ja zaljubljena u univerzum? Nije toliko teško. Gledajući u noćno nebo, možete videti spoj prošlosti i sadašnjosti, videti naizgled beznačajne svetleće tačkice koje kriju misteriju kako je svet nastao, kako smo mi nastali i ko je tu još, pored nas. Čak i kada stojimo u mestu, mi se krećemo, zajedno sa Zemljom, zajedno sa Suncem, zajedno sa našom galaksijom. Verovatno ima više zvezda u univerzumu nego što ima čestica peska na Zemlji. Zamislite da svaka ta zvezda ima planetu sa uslovima za život, koliko je to života u univerzumu... Gledajući u teorije postanka, može se reći da smo mi postali od zvezda, tako da holivudske zvezde, koliko god se činilo suprotno, imaju isto toliko zvezdanog materijala kao i mi „obični smrtnici“, svi smo od istih molekula napravljeni. Zemlja postoji milijardama godina, tako da ovo malo, što se nama čini mnogo, nije ni delić onoga što je Zemlja proživela, a što je tek čeka. Toliko o poštovanju starijih...
Zaljubljena sam u univerzum, jer od toliko doba i era ljudskog postojanja, ja sam sada ovde, imam mogućnost da znam sve ovo, da slobodno podelim svoje teorije s vama i da sama odlučim ko ću i šta biti. Sama.
Pored sve ove beskonačne veličine koju mogu da gledam, zašto bih izabrala kutiju u koju me stavljaju? Zašto biste vi?
Još od antičkog doba, ljudi imaju potrebu da razumeju svet oko sebe. Razumevanje svakodnevnih pojava ljudi su počeli filozofiranjem, koje su kasnije raširili toliko da danas ne možemo ni da pobrojimo koliko nauka postoji.
Fizika je za mnoge gomila zastrašujućih i zbunjujućih podataka, koji, u stvari, prolaze neprimećeni pored nas, za koje zaboravimo da su osnovne pojave objašnjene fizikom.
Pitanje koje je mučilo čoveka od davnina je: "Ako već znamo da je Zemlja okrugla, a ne ravna, i da se neprestano vrti oko Sunca i da se to Sunce okreće oko nekog drugog centra, zašto ja stojim čvrsto na tlu?"
Ovde dolazimo do nečega što svi znamo kao gravitaciju. Njutn je postavio zakon gravitacije još 1686. godine u svom delu „Principia Mathematica“. Postoji neka privlaćna sila koja zavisi od udaljenosti centara dva objekta, njihovih masa i ubrzanja. Znamo i da postoji konstantno ubrzanje privlačne sile na Zemlji. Znamo i da Sunce privlači Zemlju i ostale planete, kao i da se dešava obratno, a tako je i sa Zemljom i Mesecom. Ali, Njutn je imao jednu malu tajnu – nije mogao da objasni uzrok ove sile.
Preskačemo par stotina godina i dolazimo do čoveka čije ime svi znamo i najpametnije osobe s kojima se družimo često upoređujemo baš sa njim. Ajnštajn je pokušao da objasni nedostatke Njutnove teorije gravitacije i tako došao do svoje, Opšte teorije gravitacije, koja je revolucionizovala naše razumevanje kosmosa.
Uvodi se pojam četvrte, vremenske dimenzije i tako se svemir i sve pojave u njemu objašnjavaju takozvanom „tkaninom“ prostorvremena.
Zamislite da na trambolinu stavite kamen – nastaće polukružno udubljenje, kamen će povući tkaninu tramboline nadole. To se dešava i u svemiru sa planetama. Manji objekti koji su u blizini objekta sa velikom masom kreću se kružnom putanjom oko njega zbog zakrivljenja koje masivan objekat pravi u prostorvremenu.
Dvadeset i prvi vek je. Napredak nauke i tehnologije je doveo od transporta kočijama vučenih konjima do putovanja u svemir, ali i dalje nismo na čistom s onim što nas drži prizemljenim (iako su nam glave ipak u oblacima). Korak napred u razumevanju gravitacije napravio je međunarodni tim naučnika koji je 11. februara objavio da je otkrio gravitacione talase, talase koje je Ajnštajn predvideo pre jednog veka, ali je rekao i da je ova vrsta talasa previše slaba da bismo ih detektovali,a kasnije je i sam sumnjao u svoju teoriju.
Gravitacioni talasi nastaju kada se sudare dva masovna, ali kompaktna objekta, kao što su crne rupe ili neutronske zvezde. Nakon tog sudara nastaju talasi koji brzinom svetlosti putuju kroz kosmos i utiču na njega.1
Naučnici koji su radili na instrumentu pod nazivom LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) otkrili su gravitacione talase koje je prouzrokovao sudar dve masivne crne rupe pre 1,3 milijarde godina. Ove talase su kasnije pretvorili u zvuk. Filozofi su smatrali muziku jezikom univerzuma, a sada je napokon i čujemo. Ovo otkriće otvorilo je vrata novim načinima upoznavanja kosmosa, mesta gde postojimo i koje nas je stvorilo.
Mnogi naučnici i zaljubljenici u nauku slave ovo otkriće, čak upoređujući ga sa momentom kada je Galileo prvi put uzeo teleskop u ruke da bi posmatrao svemir. Meni, kao zaljubljeniku u svet i ono što univerzum pruža, najteže pada što sam biće sa rokom trajanja, tokom kog neću uspeti da otkrijem misterije univerzuma koje me muče. Ali mogu da pokušam. Možete i vi. Ostanite znatiželjni.
Danube Area Research Center (DAReC) u saradnji sa Evropskom dunavskom akademijom organizuje Dunavsku zimsku školu, koja će se održati od 16. do 21. marta u Andrevlju na Fruškoj Gori i Novom Sadu.
Dunavska zimska škola je razvijena sa ciljem zbližavanja mladih ljudi raznih nacionalnosti i akademskih pozadina iz dunavskog regiona koji će prisustvovati raznovrsnom, svestranom i akademskom programu.
Teme predavanja obezbeđene su od strane EU dunavske strategije i uključuju, između ostalih:
S obzirom da škola traje samo 6 dana, učesnici mogu dobiti samo kratak uvid u ove teme. Takođe, učesnici imaju mogućnost druženja sa ostalim učesnicima u neformalnom okruženju kroz razne tematske večeri, kao što je „Danube Interregional night“. Prvog dana, učesnici su pozvani da održe kratku prezentaciju o rodnom regionu/državi, kao i da prezentuju svoje istraživanje ili ideju za projekat poslednjeg dana programa.
Krajnji rok za prijavu: 15. februar 2016. do 17h (CET)
Otvorena za: kandidate sa master i doktorskih studija, osobe koje su nedavno završile studije i mladi profesionalci iz sledećih zemalja dunavskog regiona: Nemačka, Austrija, Slovačka, Češka Republika, Italija, Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Rumunija i Ukrajina.
Broj učesnika: 25
Zvaničan jezik: engleski jezik
Troškovi: Ne postoje troškovi za učešće u ovom programu. Smeštaj i obroci su plaćeni od strane DAReC organizacije i njihovih sponzora, ali troškovi putovanja i zdravstvenog osiguranja nisu pokriveni, stoga će učesnici morati te troškove snositi sami.
Organizacija obezbeđuje materijale koji će se koristiti tokom kursa, kao i sertifikate za polaznike, s tim što je neophodno prisustvovati na 90% predavanja, a to će proveravati organizatori.
Važno: Samo odabrani učesnici će biti kontaktirani. Lista učesnika biće objavljena na sajtu.
Formular za prijavu kao i detaljnije informacije možete pronaći na zvaničnom sajtu.
Danube Area Research Center (DAReC) je nevladina organizacija osnovana u cilju edukacije mladih koji su zainteresovani da istražuju region Dunava, stvore partnerstva sa civilnim društvom i akademskim zajednicama, kao i da implementiraju različite projekte.
Februar je drugi mesec i julijanske i gregorijanske kalendarske godine, jedini sa manje od 30 dana. Takođe je i treći mesec zime u severnoj hemisferi i treći i poslednji mesec leta južne hemisfere, što bi ga činilo ekvivalnetnim našem avgustu... ali ovo ste već znali.
Svake godine na današnji datum (12. II) obeležava se dan Čarlsa Darvina, posvećen njegovom životu i uticaju na nauku koji se i dan danas oseća. Iako se Darvinovo delo veličalo ranijih godina, Darvinov Dan je zvanično prvi put obeležen 2009. godine, 200. godišnjice njegovog rođenja i 150 godina nakon objavljivanja „O delu vrsta“.
„Ljubav prema svim živim stvorovima je najplemenitija ljudska osobina“, rekao je Darvin.
Nesumnjivo je da je ljubav i prihvatanje cilj svakog od nas, a naše telo i mozak ima čudne odgovore na „fenomen“.
Samouverenost je teže osećati nego što zvuči. Često nas manjak samopouzdanja zaustavlja u ostvarivanju ciljeva. Veliki deo samouverenosti oslanja se na mišljenju društva o nama, koje takođe samoljublje povezuje sa sebičnošću i taštinom, moralnim manama. Šta ne treba zaboraviti u mesecu kada se slavi ljubav dve osobe, i to zaokupljenošću i komercijalnom slavom Dana zaljubljenih, jeste da treba da zavolite osobu s kojom je neminovno da provedete ceo život – sebe. Rita Mej Braun je rekla da je nagrada konformiteta da se svima sviđaš sem sebi. „I ti sam, kao i svi ostali na ovom univerzumu, zaslužuješ svoju ljubav i privrženost“, Buda.
Krajnji rok: 1. februar 2016.
Otvoren za: kandidate sa Balkana i Kavkaza, iz Istočne Evrope, SAD, Kanade i drugih zemalja, kao i za kandidate koji su na skandinavskim studijama
Stipendija obuhvata: osnovne i dodatne troškove, džeparac, troškove putovanja
Opis
Internacionalna letnja škola (International Summer School, skraćeno ISS) na Univerzitetu u Oslu nudi intenzivne master i osnovne akademske kurseve svakog leta, od kraja juna do kraja jula. Svake godine ISS dočekuje preko 550 studenata iz 90 država sveta.
ISS je akademski centar za učenje u internacionalnom kontekstu i forum je za negovnje internacionalnog razumevanja. Njegov cilj je da razvije i prenese znanje, kao i da promoviše razumevanje ljudi različitih kultura. Ova dvojna uloga je prikazana i u motu ISS-a : „Šest nedelja akademskih dostignuća i internacionalne dobre volje" ("Six Weeks of Academic Achievement and International Good Will")
Koji su kursevi dostupni možete pogledati ovde. Možete ih naći u tri različite kategorije:
* Kursevi osnovnog akademskog nivoa;
* Kursevi master akademskog nivoa;
* Kursevi norveških studija.
Kvalifikacije
Da biste bili uspešan aplikant ISS stipendije, morate pokazati:
* Da je vaša akademska pozadina bitna za kurs za koji se prijavljujete;
* Da je vaša profesionalna pozadina bitna za kurs za koji se prijavljujete;
* Svoje finansijske potrebe.
ISS stipendije se dodeljuju podnosiocima iz određenih zemalja:
* Stipendije za kurseve osnovnog akademskog nivoa su namenjene aplikantima sa Kavkaza ili Balkana, iz Azije, Okeanije, Afrike i Južne Amerike, bivšeg Sovjetskog saveza i Istočne Evrope, SAD, EU i EEA zemalja;
* Stipendije za kurseve master akademskog nivoa su namenjene aplikantima iz zemalja u razvoju, sa Kavkaza i Balkana, bivšeg Sovjetskog saveza i Istočne Evrope, SAD ili Kanade.
Delimične stipendije se takođe mogu ponuditi studentima koji studiraju skandinavske studije u svojim rodnim zemljama.
Stipendija
Internacionalna Letnja Škola ima širok spektar punih i delimičnih stipendija. Otprilike 50 punih stipendija će biti odobreno i one će pokrivati:
* Osnovne troškove (na kampusu);
* Dodatne troškove (ako su primenljivi);
* Džeparac (dostupan je po dolasku i nije dostupan podnosiocima iz SAD i Kanade);
* Povratnu avionsku kartu do Norveške (ne odnosi se na stipendiste iz SAD i Kanade).
Puna stipendija NE pokriva:
* Vizne troškove;
* Putne troškove od i do aerodroma.
Prioritet za master kurseve imaju aplikanti iz zemalja Azije. Okeanije, Afrike i Južne Amerike gde je novčana valuta ekstremno niska u odnosu na norveški kroner (NOK).
Prijava
Krajnji rok za prijavu za stipendiju je 1. februar 2016, dok je krajnji rok za samofinansiranje 15. mart.
Podnosioci zahteva za stipendiju moraju u svojoj prijavi na Søknadsweb-u, odnosno onlajn sistemu za prijave Univerziteta u Oslu priložiti:
* Kopiju pasoša;
* Dokumentaciju o poznavanju engleskog jezika;
* Kopije transkripta/diploma;
* Izjavu o svrsi prijave;
* Pismo preporuke;
* ISS formular za prijavu za stipendiju;
* CV/biografiju;
* Norvešku dokumentaciju, za aplikante koji se prijavljuju za kurseve norveškog jezika nivoa 2-4. Ako imate dodatna pitanja, molimo kontakirajte Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. .
Preuzeto i prevedeno sa www.portalmladi.com
Sedmu godinu za redom, 100 perspektivnih preduzetničkih ideja imaće priliku da budu realizovane u okviru nacionalnog konkursa POKRENI SE ZA POSAO, zahvaljujući podršci kompanije Philip Morris.
POKRENI SE ZAPOSAO pomaže ljudima sa dobrom i održivom poslovnom idejom da započnu ili unaprede sopstveni mali biznis, a sve u cilju smanjenja nezaposlenosti i ohrabrivanja ljudi da se otisnu u preduzetničke vode. Preduzetništvo je glavni pokretač ekonomskog napretka u Evropi i svetu, i prepoznato je kao ključna karika za oporavak privrede u Srbiji.
Pokreni se za posao„Više hiljada ljudi koji se svake godine jave na naš konkurs najbolji su pokazatelj da u Srbiji ima dosta preduzetničkog duha, ali ljudima je potrebna podrška i podstrek. Potrebno je dosta hrabrosti i vere u sopstvenu ideju, a naš program im pomaže da nabave neophodnu opremu i dobiju adekvatne obuke i savetodavnu pomoć, kako bi se što bolje pripremili za oštru tržišnu utakmicu. Činjenica da smo u proteklih šest godina, kroz program POKRENI SE ZA POSAO pomogli pokretanje 490 malih i porodičnih preduzeća, i tako omogućili zaposlenje za više od 1500 ljudi, a da sva ova preduzeća još uvek uspešno posluju, najbolji su podstrek svima onima koji razmišljaju da li da se prijave na konkurs POKRENI SE ZA POSAO", izjavila je Jelena Preradović Stevanović iz kompanije Philip Morris, i dodala: „Pozvala bih sve zainteresovane da se bliže upoznaju sa iskustvima naših preduzetnika iz prethodnih ciklusa programa na sajtu programa www.pokrenisezaposao.rs kao i na društvenim mrežama koristeći #Stisni petlju i #PokreniPosao. Sigurna sam da će pronaći korisne savete i dobiti odgovore na mnogobrojna pitanja koja su zajednička svim preduzetnicima koji tek počinju da razvijaju svoje poslovne ideje".
POKRENI SE ZA POSAO realizuje nеvlаdinа оrgаnizаciја ЕNЕCА, a značaj i dobri rezultati konkursa u proteklih šest godina obezbedili su podršku i velikog broja partnera. Tako će i ove godine Nacionalna služba za zapošljavanje, kao jedan od ključnih partnera, preko svoje mreže filijala i kancelarija, informisati nezaposlena lica i pomoći im oko prijavljivanja za program POKRENI SE ZA POSAO.
Sedmi po redu godišnji konkurs POKRENI SE ZA POSAO trajaće dо 29. februara 2016. gоdinе. Detaljnije infоrmаciјe о kоnkursu, načinu prijavljivanja kao i sam formular prijave za konkurs možete pronaći nа sајtu www.pokrenisezaposao.rs a interesantne informacije o konkursu i postojećim preduzetnicima pratiti na stranici: www.facebook.com/pokrenisezaposao.rs
Preuzeto sa: www.portalmladi.rs
Za fakultete društvenih nauka više neće biti mesta u školskom sistemu Japana. Tokom 2016. godine, svi univerziteti koji ne ispoštuju preporuku japanske vlade i zatvore odeljenja humanistike, ostaće bez državnog finansiranja.
Ovakva odluka je deo ekonomske politike premijera Šinzo Abea koji kao primarnu ulogu univerziteta vidi obrazovanje kadrova za tržište rada. Iako ovakva odluka ne podrazumeva automatsko ukidanje katedri društvenih nauka, uskraćivanje državnog finansiranja podiže visinu školarina i čini ove fakultete manje atraktivnima.
U narednih 20 godina, japanskih studenata će biti daleko manje nego danas što će dodatno zaoštriti trku među univerzitetima. Neoliberalna ideja da univerziteti treba da funkcionišu po tržišnom modelu, već je imala svoju premijeru u Velikoj Britaniji osamdesetih godina kada je Margaret Tačer centralizacijom odlučivanja želela od univerziteta da stvori rasadnike mladih preduzetnika, kako prenosi "Breakfast".
Uzrok ovakvih politika je između ostalog pogrešno viđenje tržišta rada: pored specijalizovanih stručnjaka i tehnokrata sa isključivo praktičnim znanjima, poslodavcima su neophodni i zaposleni koji imaju razvijeno kritičko, apstraktno i kreativno mišljenje koje se stiče na fakultetima društvenih nauka. Pored toga, društvene nauke imaju ključnu ulogu u negovanju kritičkog mišljenja unutar bilo kog društva, i svojim inovativnim istraživanjima doprinose razumevanju i promišljanju kompleksnog sveta koji nas okružuje i koji se rapidno menja.
Posledice ovakvih politika loše su i poznate. Kina je poslednjih 30 godina favorizovala prirodne i tehničke nauke na uštrb društvenih, pravdajući se ograničenim resursima koji se usmeravaju na profitabilne oblasti. Zbog ovakve politike, armije dece vredno treniraju kako bi položili maksimalno formalizovane testove i uspešno nastavili put kroz obrazovnu mašineriju. Autoritarni pristup obrazovanju stvorio je učenike sa najboljim rezultatima testova na svetu na veliku štetu kreativnosti i inovativnih talenata.
Treba uzeti u obzir specifičnu kulturnu atmosferu i odnos prema obrazovanju koji Japan i Kina imaju u odnosu na ostatak sveta. Ipak, u globalnoj ekonomiji čiji je Japan jedan od ključnih delova, ojačavanjem tehnokratije bez upliva kreativnosti i kritičkog osvrta, teško će zadržati liderske pozicije kada sve više kompanija napušta klasičnu hijerarhijsku strukturu upravljanja i traži od zaposlenih fleksibilnost i inovativnost.
Paradoks je da upravo lideri koji su studirali humanističke nauke, kao i Šinzo Abe, vode politike koje će ograničiti pristup ovim studijama koje proglašavaju neprofitabilnima.
Preuzeto sa : Dnevne vesti
Sudeći po mnogobrojnim zapisima i verovanjima, lik Deda Mraza nastao je po ugledu na episkopa iz Male Azije Svetog Nikolu, koji je živeo u 4. veku u tadašnjem Rimskom carstvu. Sveti Nikola poznat je po svojoj nesebičnoj pomoći, naročito deci, kojoj je davao poklone i novac kako bi ih spasio od surovosti siromaštva. Upravo zbog svoje nesebične pomoći siromašnim ljudima, nikla su brojna verovanja da se upravo on krije iza ličnosti koju mi danas nazivamo Deda Mraz, koji deli slične karakteristike i osobine.
Za zaštitnika Njujorka još davne 1804. godine izabran je Sveti Nikola. Kada je od Aleksandra Andersona zatraženo da ga nacrta, Anderson je naslikao lika koji veoma liči na Deda Mraza koga danas znamo i upravo taj trenutak se smatra momentom kada je „rođen" Deda Mraz. Ipak, njegov izgled se malo razlikovao od današnjeg, jer je tada imao oreol, veliku belu bradu i žuto odelo.
Međutim, najznačajniju ulogu u povećanju popularnosti Deda Mraza i njegovim povezivanjem sa božićnim i novogodišnjim praznicima imala je velika američka kompanija Koka-kola. Koka-kola je unajmila 1930. godine američkog ilustratora Hedona Sandbloma da nacrta lika koji će širiti novogodišnje raspoloženje među njenim kupcima. Poznata kompanija je tada već proširila svoje tržište po čitavom svetu, ali kako se promovisala kao letnje piće, tokom zime njena prodaja bi drastično opala. Ideja je bila da se osmisli simbol Koka-kole, koji će i tokom zime ubeđivati kupce da piju popularno piće. Novogodišnje reklame Koka-kole u kojima se pojavljuje moderni Deda Mraz smatraju se za jedne od najkvalitetnijih i upravo su one omogućile drastičan porast popularnosti kako kompanije, tako i Deda Mraza. Popularnost Deda Mraza počela je da raste neverovatnom brzinom, a to je dovelo i do značajnih promena u njegovom spoljašnjem izgledu. Dobio je leteću kočiju i irvase, njegovo lice je poprimilo mnogo prijatniji izgled, a njegovo žuto odelo zamenjeno je crvenim, kako bi se uklopilo u boje poznatog brenda. Iz tog razloga Hedon Sandblom se smatra čovekom koji nam je podario sliku savremenog Deda Mraza.
Iako po mnogima Coca-Cola stoji iza nastanka moderne verzije Deda Mraza. On se kao takav pojavio još 1904. godine na naslovnoj strani američkog magazina Puck, tako da se ipak njegovo poreklo ne može sa sigurnošću utvrditi.
Bez obzira na sve, lik Deda Mraza danas predstavlja najomiljeniju osobu, čija pojava je učestala naročito u zimskom periodu. I bez obzira da li ljudi veruju ili ne u njegovo postojanje, prihvatili su ga kao donosioca radosti, novogodišnjeg duha i najpoznatijeg promotera koka kole.
Mnoge zemlje uvele su poseban poštanski broj za sve one koji žele da pišu Deda Mrazu, a veliki broj volontera zadužen je da odgovara na sva pristigla pisma. Ova ideje nikla je u Sjedinjenim Američkim Državama, pa je američka poštanska služba posvećena Deda Mrazu ujedno i najstarija.
Preuzeto sa http://portalmladi.com/deda-mraz-promoter-coca-cole-ili-sveti-nikola-u-boljem-odelu
Ako ste gledali bilo koji američki film, eventualno seriju, pogotovo ako je neki od onih s Božićnom temom, upoznati ste s postojanjem Dana zahvalnosti, koji se obeležava krajem novembra. Uglavnom su prikazane raskošne večere gde je ogromna pečena ćurka na sredini svečano postavljenog stola oko koje su uredno poređani ukućani. Pre jela, obično svako kaže nešto na čemu je zahvalan.
Rastužuje me činjenica da je potreban specijalno određen dan da bi se neko zahvalio da li Bogu, univerzumu, svojim bližnjima, ljubimcima, dan koji mi ni nemamo.
Stvar bi bila još gora da ste Vi, pročitavši poslednju rečenicu, pomislili: "A čemu da budem zahvalan ovih dana?!" Istina je, ekonomski smo svi kolektivno u rupi bez dna, prijateljima polako počinjemo da ne verujemo, od prilike za valjanu udaju ili ženidbu ni traga ni glasa, dani su monotoni, budućnost izvesna, ratovi na sve strane, kako je krenulo, samo čekamo novo bombardovanje. U vestima isključivo krvoproliće, rijaliti i politika; obrazovanje… Pa, još jedna rupa bez dna. A da budemo zahvalni familiji, naročito stricu pijanici koji je prokockao sve svoje imanje ili baba-tetki s mamine strane koja je crna ovca u familiji jer je otišla na Havaje da se uda za svoju dugogodišnju partnerku, i to u svojoj 64...
Naravno, nije sve tako crno i svakako bi "moglo gore od ovoga", što bi rekla jedna od srpskih klasičnih rečenica-zvezda vodilja u lošim momentima. Kad pogledaš, mnogi su preživljavali pre nas i živeli i s manje novca; za udaju i ženidbu ima vremena, ma, još smo mladi!; rata još nema, ako se slučajno zalomi na nama, možda je to znak od kosmosa da Zemlji više nismo potrebni; taj TV u dnevnoj može da bude i savršen stalak za vazu, ne mora da se uključuje uopšte. Što se obrazovanja tiče, kažu ljudi da su studije najbolji period života, a i malo ubiješ vreme pre nego što se tvoje ime nađe na spisku u Birou rada. Stričev život nije naš, nek' se sam vadi iz svojih problema, a baba-tetka je valjda napokon srećna i neće više da kuka na porodičnim okupljanjima.
Želim da vas posavetujem da s vremena na vreme zahvalite ljudima za sve što su uradili za vas i situacijama koje su vam se desile koje su vas dovele do ovog trenutka, bile one dobre ili loše. Čuli ste sigurno milion puta da loše stvari treba da postanu lekcija, a loši ljudi primer da mi ne treba takvi da budemo. Ali više je od toga. Šta god vam se desilo u životu, ostavilo je trag na vas, na ovaj ili onaj način. Napravilo vas je ovakvim kakvim jeste, unikatnim. U svetu koji sve želi da globalizuje i strpa u isti koš, nemojte da zaboravite da zahvalite sebi za to što postojite, za to što ne postoji niko kao što ste vi, da, kako god živeli i ko god vas odobravao ili neodobravao, živite svoju umetnost - život kakav ste sami stvorili. Ako se, pak, niste pronašli u ovome, zahvalite činjenici da na raspolaganju imate tih 20 sekundi ludačke hrabrosti koje su dovoljne da vam potpuno promene život. Zahvalite činjenici da ste prošli i došli u dodir s životima mnogih ljudi, iako za neke ni ne znate da postoje, i uticali na njihovu stvarnost i možda je učinili boljom. Zahvalite sebi, zato što i pored svih nedaća koje su vas zadesile još uvek dišete i trudite se da to uradite i sutra. Zahvalite se što ste imali hrabrosti da živite.
Manifestacija koja promoviše čitanje, „Noć knjige", održaće se u petak, 18.12. od 17 do 24h širom Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije. Vršac je ove godine prvi put uključen u akciju.
Naime, Laguna i knjižarski lanac Delfi po trinaesti put organizuju „Noć knjige" radi promocije vrednosti čitanja i knjige, obezbedišvi tako mnogobrojne popuste za svoje kupce.
Na knjige izdavačke kuće Laguna u noći 18. decembra imate popust od 25% na jednu knjigu, 30% na dve knjige, 35% na tri knjige i 40% na 4 ili više knjiga. U akciji učestvuju i druge izdavačke kuće, kao što su Vulkan i Čarobna knjiga, čija izdanja možete naći na policama knjižara Laguna i Delfi i na koja, kao i na izdanja stranih izdavača, možete ostvariti popust od 20%. Takođe je uključen i celokupan Gift program sa 10% nižom cenom.
Promocija knjiga ne staje ovde. Produžuje se sajamska akcija, te određene naslove možete kupiti u grupi sa još dve knjige za 299, 499 ili 999 dinara. Pored toga, produžuje se i popust na enciklopedije u izdavalaštvu Lagune, koje možete kupiti za upola manje novca.
Posetioci „Noći knjige" imaće veoma lepu priliku da se upoznaju sa novim naslovima, kupe knjige po izuzetno povoljnim cenama, druže se sa svojim omiljenim piscima, dok će uz svaku kupovinu dobiti i poklone prijatelja manifestacije.
Više o manifestaciji možete pročitati na www.delfi.rs i www.laguna.rs