Danas se navršava 220 godina od rođenja Jovana Sterije Popovića
Danas se navršava 220 godina od rođenja Jovana Sterije Popovića (1806–1856), jednog od najznačajnijih i najuticajnijih stvaralaca u istoriji srpske književnosti i kulture. Ova godišnjica predstavlja priliku da se još jednom ukaže na izuzetnu ulogu koju je Sterija imao u oblikovanju kulturnog, književnog i prosvetnog identiteta Srbije u 19. veku. Njegovo delo i danas zauzima značajno mesto u obrazovnom sistemu, pozorišnom životu i javnom diskursu Srbije.

Jovan Sterija Popović rođen je u Vršcu u porodici koja je imala ugled u lokalnoj zajednici. Njegov otac, Nikola Popović, bio je trgovac i intelektualno aktivan čovek, poznat po svom obrazovanju i interesovanju za kulturu i književnost. Njegova majka, Julijana, ćerka Nikole Neškovića, poznatog slikara, bila je poznata po lokalnom nadimku Jula Molerova (po ocu slikaru – moler). Julijanin obrazovni i umetnički uticaj, zajedno sa vrednostima koje je negovao otac, oblikovali su Sterijinu ranu sklonost ka učenju, književnosti i umetnosti. Porodica Popović poticala je iz srednje klase i negovala vrednosti obrazovanja, kulture i društvene odgovornosti, što je imalo veliki uticaj na Sterijino formiranje i kasnije delo. Već od mladih dana, Jovan je bio okružen knjigama i intelektualnim razgovorima, što je dodatno podstaklo njegovu ranu sklonost ka učenju i pisanju.

Rođen u Vršcu, Jovan Sterija Popović bio je svestrana ličnost – književnik, dramaturg, pravnik, profesor, filozof i reformator obrazovanja. Njegov stvaralački opus obuhvata drame, komedije, pesme, romane i teorijske tekstove, a posebno mesto zauzima utemeljenje srpske građanske drame. Kroz književnost je nastojao da utiče na društvo, ukazujući na moralne i društvene slabosti svog vremena.
Sterija je ostao upamćen pre svega po svojim komedijama, koje su postale kamen-temeljac srpskog pozorišta. Dela poput „Pokondirene tikve“, „Kir Janja“, „Laže i paralaže“ i „Rodoljubaca“ kroz satiru i humor razotkrivaju pojave snobizma, pohlepe, lažnog obrazovanja, koristoljublja i ispraznog patriotizma. Upravo zahvaljujući univerzalnosti tema i prepoznatljivim likovima, Sterijina dela i danas imaju snažan odjek kod publike i često se izvode na pozorišnim scenama.

Malo je poznato da je Sterija još za života bio svestan da će njegova kritika naići na otpor. Smatrao je da je samokritika nužan uslov napretka, zbog čega nije štedeo ni pojedince ni društvene pojave koje je smatrao štetnim. Upravo ta beskompromisnost često ga je dovodila u sukob sa savremenicima, ali je i obezbedila dugovečnost njegovog dela. Njegova komedija „Rodoljupci“ decenijama je bila retko izvođena jer je direktno razobličavala lažno rodoljublje i političku korist, teme koje su i tada bile vrlo osetljive. Sterija je otvoreno kritikovao površno obrazovanje i „polu-učenost“, upozoravajući da znanje bez morala može biti opasnije od neznanja.
Pored književnog rada, Sterija je imao izuzetno važnu ulogu u razvoju prosvete u Srbiji. Bio je jedan od tvoraca modernog obrazovnog sistema i obavljao funkciju prvog ministra prosvete, zalažući se za sistematsko obrazovanje, unapređenje školstva i razvoj kritičkog mišljenja. Uprkos velikom doprinosu, poslednje godine života proveo je povučeno i razočarano, daleko od javnog priznanja koje danas uživa.

Sterija danas – paralele sa savremenim društvom
Iako je stvarao pre više od dva veka, Sterijini likovi i situacije deluju iznenađujuće prepoznatljivo i u savremenom društvu. Snobizam, lažno obrazovanje, koristoljublje, isprazno rodoljublje i potreba za društvenim dokazivanjem i dalje su teme koje izazivaju reakcije publike. Likovi iz „Pokondirene tikve“ ili „Kir Janje“ lako se mogu prepoznati u današnjim društvenim i medijskim obrascima, zbog čega Sterijine komedije ne gube na aktuelnosti. Sterija je upozoravao na opasnost forme bez suštine, titula bez znanja i patriotizma bez odgovornosti — pojave koje i danas izazivaju polemike u javnom prostoru. Njegova dela funkcionišu ne samo kao književna baština, već i kao ogledalo društva, koje postavlja neprijatna, ali neophodna pitanja o vrednostima, moralu i odgovornosti pojedinca.
Sterija i Vršac – lokalni značaj
Za grad Vršac, Jovan Sterija Popović nije samo znamenita istorijska ličnost, već jedan od ključnih simbola lokalnog identiteta i kulturnog nasleđa. Rođen u ovom gradu i sahranjen u njemu, Sterija za Vršac predstavlja trajnu vrednost i podsećanje na intelektualni i kulturni razvoj kroz istoriju. U Vršcu postoje brojne ustanove koje nose njegovo ime, od škola do kulturnih centara, dok njegov lik i delo redovno dominiraju školskim programima i lokalnim manifestacijama. Kroz ove inicijative lokalna zajednica čuva i neguje njegovo nasleđe, povezujući prošlost sa savremenim trenutkom i podsećajući da je kritičko mišljenje, kultura i odgovornost prema društvu univerzalna vrednost koja prevazilazi vreme.
Jovan Sterija Popović preminuo je 1856. godine i sahranjen je u rodnom Vršcu, na starom Pravoslavnom groblju, gde njegov grob, smešten odmah na samom ulazu, i danas predstavlja mesto poštovanja i kulturnog sećanja. Grad kroz različite kulturne programe i obeležavanja godišnjica neguje Sterijino nasleđe, potvrđujući njegov značaj za obrazovanje, kulturu i lokalni identitet.

U Vršcu se nalazi i kuća u kojoj je Jovan Sterija Popović rođen i proveo veliki deo života. Danas je ona pretvorena u muzej, u kojem se čuvaju njegove lične stvari, originalna dela i dokumenti, uključujući sto za kojim je pisao svoje drame. Posetioci mogu da vide autentične predmete iz Sterijinog života i da na neposredan način dožive atmosferu u kojoj su nastajala neka od najznačajnijih dela srpske književnosti.



Pored muzeja, u Vršcu se nalazi i Narodno pozorište „Sterija“, koje nosi ime po velikom srpskom dramatičaru. Ovo pozorište je važno kulturno središte grada i domaćin brojnih predstava i festivala. U njegovim prostorijama publika može da uživa u klasičnim i savremenim dramama, kao i u amaterskim produkcijama, doživljavajući pozorište na način sličan onome kakav je Sterija možda zamišljao, čime se čuva i neguje njegovo nasleđe i tradicija srpskog pozorišnog stvaralaštva.


Kada se Sterija razboleo pred kraj života, Vrščani su pokazali izuzetnu pažnju i poštovanje prema njemu. Prema svedočenjima, stanovnici su bacali seno na put kojim je prolazila kola, kako bi ga ne bi uznemiravala i kako se ne bi uznemiravao, pokazujući koliko su duboko cenili njegovu ličnost i doprinos društvu. Ovaj gest brige i obzira ostao je zapamćen kao simbol lokalnog poštovanja prema jednom od najvažnijih sinova Vršca.
Njegovo ime danas nosi i najznačajnija domaća pozorišna manifestacija — „Sterijino pozorje“, koja se svake godine održava u Novom Sadu. Festival okuplja najznačajnija pozorišna ostvarenja i predstavlja centralno mesto susreta teatarskih umetnika, kritike i publike, potvrđujući da Sterijino nasleđe i njegova ideja o društvenoj kritici i kulturnoj odgovornosti i dalje žive na sceni i u javnom životu.

Obeležavanje 220. rođendana Jovana Sterije Popovića prilika je da se podsetimo ne samo njegove književne veličine, već i njegove hrabrosti da misli drugačije i govori ono što mnogi nisu želeli da čuju. U vremenu brzih promena i površnih vrednosti, Sterijina dela i dalje postavljaju isto pitanje: koliko smo se, zapravo, promenili od njegovog doba?
Izvori fotografija: Internet
Autor članka: A.A. Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac















