Koliko puta ste poželeli da umesto vršačkog brega, kada ustanete ugledate znak Hollywood? Ili da se umesto Ruskog parka, nađete na nekoj od plaži Floride?
Ovaj dečko je mislio suprotno. Aleksandar Ribić je Amerikanac koji je odlučio da svoj život prebaci u Srbiju, a sada ovde radi na ostvarenju svojih snova. Došao je nenamerno pre par godina, a onda se zaljubio u Srbiju toliko da je izabrao život ovde. Sa Aleksandrom smo pričali o ovoj posve drugačijoj odluci, kao i o planovima za budućnost. 
 
1. Kako je izgledao tvoj prvi dolazak u Srbiju?
- Došao sam u Srbiju tokom leta 2012. godine. Prvo sam došao u Novi Sad kako bih video svoju baku. Tada nisam znao da ću ovde ostajati, niti sam to uopšte planirao. Ipak, zaljubio sam se u ovu zemlju.  Plan mi je bio da ostanem ovde tokom tog jednog leta. Zaljubio sam se ovde u način života, koji je toliko drugačiji od onog koji sam do tada imao. Tada sam odlučio da ću se vratiti i sledećeg leta. Nakon toga, počeo sam da se sve češće vraćam ovde, sada već na svakih tri meseca.
 
2. Dakle, ti sada živiš na relaciji Srbija-Amerika.
- U principu da, samo što u poslednje dve godine, definitivno više vremena provodim u Srbiji. Način života i ljudi ovde su ti koji su me "naterali" da ostanem. Ova zemlja ima predivne ljude, jako su topli, tako da se svagde osećaš dobrodošlo. Maltene, pored svih ovih razloga, nemam zašto da se vraćam u Ameriku. 
 
3. Većina ljudi je suprotna tebi - oni idu iz Srbije u Ameriku i to je njihov san. Kako objašnjavaš tu razliku između sebe i njih?
- To je lako za objasniti. Većina ljudi odavde ne zna drugu stranu priče života u Americi. Oni ne znaju kakva je to borba, koliko zna da bude teško. Amerika definitivno ima lepu sliku koju predstavlja ljudima, ali to nije tako, to nije onaj tipični američki film. Stil života je mnogo drugačiji nego u Evropi, pa zato mislim da kada ljudi odavde odu u Ameriku, često požele da se vrate.
 
4. Da li (i kada) planiraš da se vratiš za Ameriku?
- Iskreno, za sada nemam takvih planova. Nisam u žurbi da se u skorije vreme vratim u SAD. Većinu vremena provodim ovde, radeći na zaštiti životne sredine. Specifičnije, u pitanju je reciklaža, što je novo za ovaj predeo. U celoj ovoj oblasti, ljudi nemaju svest o reciklaži, pa je to nešto što želim da pokrenem. Želja mi je da generalno podignemo svest ljudi u ovoj zemlji o obnovljivim izvorima energije. 
 
5. Kako si odlučio da se baviš zaštitom životne sredine i koji je tvoj ultimativni cilj?
- U Americi sam diplomirao na ekologiji, odnosno zaštiti životne sredine, tako da je logični sled okolnosti bio da se bavim nečim što je u tom domenu. Kada sam diplomirao, još uvek nisam imao neki poseban cilj. Po dolasku ovde, sve je došlo na svoje mesto - moja diploma, moja interesovanja. Tako sam došao na rešenje kako da ostanem u Srbiji, a da budem produktivan za zajednicu. 
Moj ultimativni cilj je definitivno da ovu državu napravim što je moguće lepšom, da je održavam čistom. Takođe, hoću da napravim vezu između Amerike i Srbije. Imam puno prijatelja i porodice koji će me svakako jednog dana posetiti ovde. Stalno im pričam o tome kako je ovde i puno Amerikanaca je uzbuđeno oko toga.
 
6. Kakvo mišljenje oni imaju u Srbiji?
- Posebno moja generacija, mi koji smo rođeni 90ih godina, pa i oni rođeni 10 godina pre ili kasnije, oni baš i ne znaju o Srbiji. Ne znaju o kulturi, načinu života. Teško je za njih da zapravo dođu ovde, jer je to dugačak put. Moraš da imaš dosta slobode, dosta slobodnog vremena, kao i novca da bi došao ovde. Kada sam otišao tamo i ispričao im kako se ovde živi, dosta njih se zaljubilo u ovu zemlju.
 
7. Pomenuo si da ti se stil života dosta razlikuje u ove dve države. Možeš li to da nam malo objasniš kroz jedan tvoj običan dan?
- Jedna od stvari koju najviše volim u vezi sa Srbijom je to što ne moram da sedim u kolima svakog dana, ne moram dva sata dnevno da potrošim samo na vožnju. U Americi, da bih otišao do škole, prodavnice, bilo gde, svuda moram da idem kolima, dok ovde sve to mogu peške. Sve je blizu. Tamo bi moj dan prolazio u školi, teretani, košarci. Ovde je slično, ali je najveća razlika što sam aktivan i dok stižem do tih mesta.
 
8. Malopre si pomenuo košarku. Koliki deo tvog života zapravo ona predstavlja?
- Ja sam odrastao uz košarku, igram je celog života. Prva stvar u koju sam se zaljubio je verovatno takođe bila košarka. Tokom vremena smo počeli da se odvajamo, želeo sam da uradim nešto veliko za svet. Zato sam i postao zaštitnik životne sredine, to je nešto na šta želim da se fokusiram umesto sporta. 
Odrastao sam u kraju gde se igrala košarka. Imali smo teren na koji su svi dolazili da igramo košarku, a bilo je i dosta dobrih takmičenja tamo. Košarka je tamo deo kulture. Teško je probiti se, drugačije je nego u Evropi ili u bilo kom drugom delu sveta. 
 
9. Takođe si igrao košarku i na Sportijadi. Kakvo ti je to iskustvo i u kojoj meri se razlikuje od košarke u Americi?
- Bilo je predivno, kao i skoro svako iskustvo koje sam stekao od kada sam ovde. Svaki dan koji provedem ovde, sve sam zaljubljeniji u ovu zemlju! Sve sam zaljubljeniji u ljude, sport, hranu. Zaista, obožavam hranu ovde! Bio sam u dosta restorana u Srbiji i definitivno je hrana ovde nešto posebno. 
Što se tiče košarke, ovde je totalno drugačije (smeh). U Srbiji se češće igra 3x3, dok se u Americi ulična košarka češće igra 5x5. Ovde je bitno imati i fizičku snagu, dok je u Americi akcenat na veštini. To su drugačije vrste košarke, a ja volim i jedno i drugo. Moja igra se promenila tokom igranja košarke u Evropi, sada sam više centar. Još jedna razlika jeste što se tamo često igra 1x1, dok je ovde bitan tim. Ako gledate NBA, znaćete o čemu pričam kada kažem da se igra individualno - tamo je vrlo bitno dokazati se. Zbog toga u Americi mnogo poštuju evropske igrače, baš zato što oni imaju timski duh. Ipak, to je ono što rade igračima u Americi, prave od njih zvezde, ikone. Izdvoje ih iz tima, naprave nešto od njih, nađu im sponzore. U Evropi pobedu donosi tim, nema tog izdvajanja. 
 
10. Kakvi su ti planovi za budućnost?
- Moj najveći plan je ujedno i moj najveći cilj - želim da iza sebe ostavim što je moguću lepšu životnu sredinu,  da pomognem što više mogu,  uradim najviše moguće za svoje ljude ovde, kao i zajednicu. Vršac ima puno dobrih ljudi, što mi dodatno daje razloga da ostanem ovde. Naravno, teško je biti ovde kada ti je cela porodica u Americi, ali sada sam svestan koliko je bitna bila odluka da dođem ovde i ne bih je nikada promenio.  
 
Objavljeno u Studentski intervju
petak, 06 oktobar 2017 16:20

Prvi Srbin u Americi

Poslednjih godina među studentima u Srbiji, ali i širem regionu sve su popularniji takozvani “Work and Travel” programi, koji mladim Evropljanima pružaju jedinstvenu priliku da jedno leto provedu u Sjedinjenim Državama. Da sopstvenim radom nadoknade troškove puta, smeštaja i života u dalekoj Americi. Upoznaju američku kulturu, istoriju, usavrše znanje engleskog jezika i steknu nezaboravna i dragocena iskustva.

Od istorijskog otkrića Kolumba, neka čudna sila vukla je ljude sa istočne obale Atlantika u nepoznati, novi svet. U relativno kratkom istorijskom periodu, male kolonije će se osamostaliti, ujediniti i postati najveća svetska imperija. Nije ni potrebno diskutovati o ulozi i doprinosu razvoja te imperije, ali i čitavog čovečanstva ljudi poput Nikole Tesle i Mihajla Pupina. Ipak, postoje i veliki ljudi prema kojima je vreme bilo nemilosrdno. Ako bilo gde u Srbiji danas pomenemo ime Đorđa Šagića, retko kome će zvučati poznato. Čak bi i veliki broj srudenata koji čekaju pred ambasadom SAD najverovatnije ostao u čudu.

Đorđe Šagić prvi je poznati Srbin koji je stupio na tlo Amerike. Vratimo se zato na sam početak XIX veka, u Karađorđevu Srbiju, gde je ustanak upravo ugušen. Mladi Đorđe, tek je napustio karlovačku Bogosloviju, pridružio se ustanicima u želji da zajedno sa njima, posle viševekovnog ropstva Srbiji podari slobodu. Kako je sudbina imala nešto drugačije planove, on će se sa svojim prijateljima naći u prilično nezavidnoj poziciji. U pokorenoj Srbiji za njih više nije bilo mesta, a povratak na Bogosloviju posle krvavog ustanka bio je prilično nerealna opcija. Šagić tako odlučuje da sreću potraži daleko od svog doma. Ubrzo će se naći u Americi, gde započinje avanturu dostojmu najuzbudljivijih holivudskih filmova. U novom svetu Đorđe postaje Džordž, a prezime Fišer dobija po nadimku, Ribar.

Čini se da je Džordž zaista imao više sreće od Đorđa. On će po dolasku u Ameriku postati član masonske lože i pomagati ustanike u Grčkoj. Poznato je da je pisao pamflete kojima Američkoj javnosti skreće pažnju na važnu borbu za slobodu naroda na Balkanu. Oženio je prelepu Elizabetu Dejvis sa kojom će imati troje dece. Ipak, zbog službe i predanosti poslu, njegovi sinovi će odrastati bez oca. U sukobu centralista i federalista u Meksiku Fišer staje na stranu federalista i postaje veliki prijatelj predsednika Gerera. Dobija državljanstvo Meksika, a za svoje zasluge i zemlju u Teksasu. Smatra se takođe jednim od organizatora Teksaške revolucije.

Sloboda. Ne nikako nije slučajno što se baš ta reč toliko puta ponavlja kada se govori o Đorđu, ili Džordžu Fišeru. Tragajući za slobodom ostavljao je hiljade milja za sobom. U Americi je bio veliki protivnik robovlasničkog sistema. Takvi su ga stavovi prirodno postavili na stranu zemalja Unije u američkom građanskom ratu. Za vreme Zlatne groznice preseliće se u Kaliforniju gde će steći veliki ugled. Radio je kao advokat u San Francisku, a ovaj grad će mu dodeliti i titulu počasnog građanina. Pomagao je izgradnju prve pravoslavne crkve u Kaliforniji, a neko vreme radiće i kao američki konzul u Grčkoj. Konačno, Džordž Fišer je bio živi most koji i danas povezuje Srbiju i SAD. Nije usamljen. Pored već pomenutih naučnika, vezuju nas sportisti, studenti, a zašto ponosno ne pomenuti i zajedničku borbu u oba svetska rata.

 

Piše: Petar Kražić

Objavljeno u Kultura
subota, 14 novembar 2015 07:06

Global UGRAD te vodi u Ameriku!

Global UGRAD, program razmene studenata,  nastavlja sa stipendiranjem talentovanih mladih ljudi sa teritorije Srbije i Crne Gore. U toku ovog programa, student će provesti jedan semestar na nekom od američkih univerziteta ili koledža.  
 
Student na razmeni je pokriven punom stipendijom koja podrazumeva: cenu puta, školarinu, smeštaj i hranu, zdravstveno osiguranje, potrebne knjige i mesečni džeparac. Izabrani studenti će pohađati predmete u svojoj oblasti učenja, studije Sjedinjenih Američkih Država, kao i izborne, fakultativne predmete. Osim toga, aktivno će učestvovati u vannastavnim aktivnostima, volontirati  i steći veštine kroz praktičan rad.
 
Članica Unije studenata Ana Janošev , koja je upravo zahvaljujući ovom programu bila u Americi, ne krije oduševljenje.
 
“Moje iskustvo je zaista sjajno. Mogućnost da doživite američki sistem školovanja iz prve ruke, da sami birate predmete koje ćete pohađati, da doživite veoma interaktivnu nastavu i nesporedniji odnos sa profesorima smatram da ne bi trebalo propustiti. Još jedna prednost njihovih univerziteta je ta što većina ima još internacionalnih studenata, pa tako ne samo da ćete naučiti i doživeti američku kultutru, već ćete upoznati i ljude iz Japana, Brazila, Malezije, Nemačke, Nigerije... Za 10 meseci, koliko je moj boravak tamo trajao, stekla sam prijateljstva koja znam da će trajati celog života. Veliko je zadovoljstvo kada možete da kažete da imate prijatelje gde god da poželite da otputujete. Iako je jedan semstar, koliko sada program traje, možda kratko vreme da u potpunosti doživite američku kulturu, toliko toga se vidi i nauči da ćete želeti još. Moja preporuka je da se prijavite i otvorite sebi vrata ka novim iskustvima”, istakla je Ana za naš portal.
 
Sponzor programa je US State Department Bureau of Educational and Cultural Affairs, uz podršku Američke ambasade u Beogradu i World Learning organizacije, a uživa i podršku ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj međunarodni, obrazovni i program razmene studenata šalje mlade i ambiciozne ljude u Ameriku, kako bi se upoznali sa njihovim školskim sistemom, uvećali svoja znanja i naučili nešto o američkoj kulturi. Ovaj program omogućava takođe da se ljudi iz Amerike upoznaju sa drugim narodima i njihovim kulturama i tradicijama. 
 
Ukoliko si zaintererovan/zainteresovana da proširiš svoje vidike, usavršiš engleski jezik i stekneš nove veštine, sve informacije o prijavi možeš pronaći ovde: http://www.worldlearning.org/what-we-do/global-ugrad/
 
Sva pitanja možeš poslati na ovu adresu:  Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  
 
Rok za prijavu je 1. januar 2016. godine.
 
Objavljeno u Studentski život
  • 1
  • 2
  • 3

ArchLAB

VrsacMOJKraj

eVrsac

ClickMan

iserbia

TOV

parakvadvs

OklagijaRS

KulturniCentarVrsac

PokrajinskiSekretarijatZaSportIOmladinu

VAK

Cefix

edukacija

OpstinaVrsac

PricajmoOTome