nedelja, 26 april 2015 10:39

Da li su kriterijumi za studentske domove realni?

Napisala 
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Ko ima pravo na studentski dom i zašto su studenti državnih fakulteta privilegovani u odnosu na one koji studiraju na privatnim fakultetima?

Profesor dr Milivoje Pavlović je u svom tekstu u Politici izneo mišljenje da svi studenti treba da imaju pravo na dom, bez obzira na to da li studiraju na privatnom ili državnom fakultetu. Nemam nameru da polemišem sa profesorom, nego samo želim da istaknem neke stvari koje trenutno utiču na nejednakost studenata privatnih i državnih fakulteta. Trenutna situacija je takva da se kandidati rangiraju na osnovu dva kriterijuma:

1. uspeha ostvarenog u prethodnom školovanju i
2. socijalno-ekonomskog statusa porodice.

Slažem se sa profesorom da pravo na dom treba da imaju svi, da ne treba deliti studente privatnog i državnog fakulteta i da svi treba da imaju dom, ako im je potreban. To danas nije slučaj, jer i sada pravo na dom imaju samo studenti na budžetu. Sve bi to bilo u redu, da je kod nas situacija normalna, ali nije.

Prvi kriterijum odmah pokazuje nemogućnost rangiranja svih studenata. Zašto? Zato što kriterijumi, prilikom polaganja ispita, na državnim i privatnim fakultetima nisu isti. Pri tome ne mislim da su studenti privatnih fakulteta gluplji ili nesposobniji od kolega sa državnih fakulteta, nego da kriterijumi nisu isti, tj. na državnim su, za sada, stroži. Možemo pričati o raznim aferama na državnim fakultetima oko poklanjajna ocena i potkupljivanju profesora, ali to i dalje ne dokazuje da su kriterijumi isti.

Drug iz srednje škole nije uspeo da položi popravni ispit iz matematike, a na privatnom fakultetu ima prosek ocena, iz tri vrste matematike, 9.67. Tako nagli skok zainteresovanosti za matematiku nije uobičajen, mora se priznati.

Postoje razlike u kriterijumima i među državnim fakultetima. Tako je na Fakultetu organizacionih nauka (FON) mnogo lakše biti dobar student, nego, na primer, na Medicinskom fakultetu. Kada se kriterijumi budu izjednačili na svim fakultetima, tek tada će moći da se polemiše o rangiranju svih studenata. Da li je to realno i ostala slična pitanja, ostaviću za neki drugi tekst, neku drugu raspravu.

Drugi kriterijum je takođe problematičan. Koliko prvi kriterijum ide na ruku studentima privatnih fakulteta, toliko ovaj ne ide. Nijedan privatni fakulet nije besplatan, a čim neko može da plati školarinu, pretpostavlja se da može i kiriju za stan, tj. da mu dom nije potreban. Na kraju krajeva, ovaj kriterijum nosi maksimalno jedan poen, što je skoro zanemarljivo u ukupnoj oceni.

Pored ovih sistemskih problema, postoje mnogi drugi problemi, kao problem korupcije, tj. da se progura neko ko nije zaslužio mesto u domu ili problem loših uslova u domovima ili problem prodaje mesta u domu. Ovi problemi nisu centralna tema ovog teksta, ali su vredni pomena.

Za kraj bih se osvrnuo na pitanje nejednakosti kriterijuma na fakultetima. Najveći deo ocene prilikom rangiranja, direktno је vezano za ocene na fakultetu, a to opet zavisi od kriterijuma. Moje mišljenje je da se više državni fakulteti približavaju kriterijumima privatnih fakulteta, umesto da bude obrnuto, što dugoročno nije korisno nikome i mislim da na to treba obratiti pažnju.

 

Izvor: iserbia.rs

Pročitano 3376 puta
Aleksandra Zarija

Studentkinja Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Anketa

Šta vidite kao najveći problem mladih u Vršcu?

Nasilje - 16.2%
Nedostatak kulturnih sadržaja - 11.1%
Nedovoljno razvijen noćni život - 9.4%
Nedostatak mesta za rekreativne aktivnosti - 6%
Nedostatak posla/stručne prakse - 46.2%
Nedostatak neformalnih edukacija - 11.1%

Ukupno glasova: 117
Glasanje je završeno, dana : avgust 17, 2017

edukacija-logo-kursevi

Baner 231x173

 

  • 1
  • 2
  • 3

VrsacPlus

VAK

OpstinaVrsac

parakvadvs

KulturniCentarVrsac

ClickMan

PokrajinskiSekretarijatZaSportIOmladinu

PricajmoOTome

ArchLAB

OklagijaRS

Cefix

eVrsac

edukacija

VrsacMOJKraj

iserbia