
Dok se širom Srbije 11. septembar i praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja obeležavaju u tišini, uz strog post i uzdržavanje od slavlja, u Vršcu i njegovoj neposrednoj okolini noć uoči ovog dana nosi potpuno drugačiju, gotovo jedinstvenu atmosferu. U noći između 10. i 11. septembra, vršačke ulice preplavljuju miris dima, pečenog mesa i zvuk komšijskog žagora.

Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja
Nezatvorene kapije, vatrice na trotoarima i rešetke za roštilj postavljene ispred kuća decenijama su zaštitni znak ove specifične vršačke večeri, čiji se glavni gastro-simbol prenosi generacijama — domaća banatska kobasica.
Za sam dan Usekovanja, u narodu poznatiji kao Sekovanje, crkveni kanon i narodna verovanja nalažu strog post. Ne jede se ništa crveno, što simbolizuje prolivenu krv svetitelja — od paradajza do grožđa — i izbegava se bilo kakvo veselje.
Međutim, Vrščani su kroz istoriju pronašli način da noć uoči posta pretvore u takozvani „mrsni ispraćaj“. Okupljanje ispred kuća, loženje manjih vatri i pečenje kobasica nastalo je kao poslednja prilika za obilan obrok i druženje pre nego što nastupi dan žalosti i strogog uzdržavanja.

„Ovo nije prkos crkvenom pravilu, već stari narodni način da se komšiluk okupi, da se pozdravi leto i iznese ono najbolje iz pušnice ili sveže pripremljeno pre nego što nastupi post. To je tradicija naših dedova“, objašnjavaju stariji stanovnici Vršca.
Etnološki zapisi i svedočanstva iz prošlog veka otkrivaju da ovaj običaj ima i duboke multietničke i vinogradarske korene. Prema lokalnim zabeleškama, stari Vrščani katoličke veroispovesti — najpre vršački Nemci, a potom Mađari i Srbi koji su prihvatili slavlje — okupljali su se u septembru povodom praznika povezanih sa završetkom radova u polju i krajem berbe u vinogradima.
U sumrak bi se sa početka Ulice Dimitrija Tucovića, peške ili na zaprežnim kolima, u svečanoj povorci sa upaljenim bakljama odlazilo ka kapeli Svetog Urbana u vinogradima. Sveti Urban, kao zaštitnik vinogradara, bio je povod da se uz muziku, mlado vino i pečenje kobasica proslavi uspešna berba grožđa.

Kapeli Svetog Urbana u vinogradima 1964. godine
Vremenom se ovaj narodni duh slavlja uoči jesenjih radova u svesti lokalnog stanovništva prepleo sa praznikom Usekovanja.
Kako se navodi u etnološkoj građi i pojmovnicima narodne kulture Vojvodine, koje baštine ustanove poput Matice srpske, narod u prošlosti nije merio vreme samo po klasičnom kalendaru, već i po crkvenim praznicima koji su označavali smenu godišnjih doba.
Usekovanje je u vršačkom kraju predstavljalo važnu kalendarsku i agrarnu prekretnicu — znak da su letnji poslovi privedeni kraju i da počinju završne pripreme za veliku vršačku berbu grožđa, čuveni „Grožđebal“.
Okupljanje uz vatrište i hranu uoči Sekovanja bilo je simboličan predah vinogradara i ratara pred najvažniji jesenji posao.
Iako crkveni velikodostojnici povremeno ukazuju na to da bučno okupljanje i pečenje mesa ne odgovaraju duhu samog praznika koji nastupa sutradan, stanovnici Vršca ovaj običaj ne vide kao nepoštovanje verovanja.
Za njih je to autohtoni mikrolokalni identitet — prilika da se u vremenu brzog života obnovi komšijska bliskost, sačuva sećanje na stare Vrščane i udahne duh tradicije koja živi upravo na ovom podneblju.
Izvor: FB/Stari Vršac - Udruženje Feliks Mileker i internet
Autor članka: Aleksandar Aleksej Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Vršački breg biće 12. avgusta mesto susreta ljubitelja astronomije i svih koji žele da zavire u tajne noćnog neba. Prirodnjačko društvo „Gea“ organizuje „Noć astronomije“, tokom koje će posetioci moći da posmatraju brojne nebeske pojave – od delimičnog pomračenja Sunca do Perseida, Saturna, Marsa, Merkura i Jupitera.

Program počinje u 19.20 časova, a održavaće se na Vršačkom bregu, kod Crkvice i na platou kod Slaviše.
Prvo na programu biće delimično pomračenje Sunca, koje će se dogoditi u vreme zalaska, nešto pre 19.30. Nakon toga, tokom sumraka, posetioci će teleskopom moći da posmatraju Veneru.
Kada se potpuno smrači, pažnja će biti usmerena ka meteorskom roju Perseidi. Ove godine uslovi za njihovo posmatranje biće posebno dobri, jer će noć biti bez Meseca, pa bi meteori trebalo da budu vidljiviji nego prethodnih godina.
Nešto pre ponoći, na red dolazi Saturn, koji će takođe moći da se posmatra teleskopom.
Tokom večeri posetioci će imati priliku da se upoznaju sa sazvežđima letnjeg neba i načinima orijentacije, ali i da čuju više o tome kako su planete Sunčevog sistema istraživane pomoću sondi koje je čovečanstvo poslalo u svemir.
A nebeski spektakl nastavlja se i u ranim jutarnjim satima. Posle 3 časa moći će da se posmatra Mars, dok će se pred zoru na nebu pojaviti i Merkur i Jupiter.
„Noć astronomije“ održaće se u noći između 12. i 13. avgusta, od 19.20 do 2 časa, na Vršačkom bregu, kod Crkvice i na platou kod Slaviše.
Ljubitelje astronomije očekuje noć ispunjena zvezdama, planetama i meteorskim tragovima, uz priliku da se kroz teleskopska posmatranja i razgovor sa članovima Prirodnjačkog društva „Gea“ bliže upoznaju sa čudima svemira.
Unija studenata Vršac poziva sve zainteresovane građane da se pridruže „Noći astronomije“ i uživaju u delimičnom pomračenju Sunca, meteorskom roju Perseidi i posmatranju planeta, uz teleskopska posmatranja i druženje sa članovima Prirodnjačkog društva „Gea“.
Ne propustite priliku da zavirite u tajne noćnog neba i doživite jedno posebno veče na Vršačkom bregu.
Izvor: FB/Prirodnjačko društvo Gea
Autor članka: Aleksandar Aleksej Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Unija studenata Vršac obaveštava sve zainteresovane mlade da je i dalje otvoren poziv za učešće u Erasmus+ programu u Italiji. Reč je o međunarodnoj razmeni koja pruža priliku za učenje, razvoj novih veština i povezivanje sa vršnjacima iz različitih evropskih zemalja.

Program je namenjen mladima iz Srbije koji žele da prošire svoje horizonte, upoznaju italijansku kulturu i unaprede komunikacione, organizacione i timske veštine kroz praktičan rad i saradnju sa učesnicima iz inostranstva.
Interesovanje za program je izuzetno veliko. Iz Unije studenata Vršac saopštavaju da se do sada prijavilo već 30 mladih iz Srbije, što potvrđuje veliko interesovanje za ovu međunarodnu priliku.
Tokom projekta učesnici će imati priliku da:
putuju i upoznaju Italiju iz drugačije perspektive;
razmenjuju iskustva sa mladima iz različitih zemalja;
steknu nova znanja i praktične veštine;
izgrade međunarodna prijateljstva i profesionalne kontakte;
razviju samostalnost, timski duh i interkulturalne kompetencije.
Erasmus+ predstavlja jedan od najznačajnijih evropskih programa za mlade, pružajući iskustvo koje može imati dugoročan značaj za njihov lični, akademski i profesionalni razvoj.
Iz Unije studenata Vršac pozivaju sve mlade koji ispunjavaju uslove da iskoriste ovu priliku i prijave se za učešće u programu.
Sve informacije o uslovima učešća, kriterijumima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijavljivanja dostupne su u okviru otvorenog poziva.
Kandidatima se preporučuje da pažljivo prouče smernice konkursa i prijavu pripreme u skladu sa propisanim zahtevima kako bi povećali svoje šanse za izbor.
Broj prijavljenih iz Srbije svakodnevno raste, a prijave su i dalje otvorene.
Iz Unije studenata Vršac poručuju da svi zainteresovani mladi još uvek imaju priliku da postanu deo Erasmus+ razmene, steknu dragoceno međunarodno iskustvo, upoznaju novu kulturu i izgrade poznanstva koja mogu biti značajna za njihov lični i profesionalni razvoj.
Prijava za Erasmus+ program nalazi se u prethodno objavljenom tekstu na portalu Unije studenata Vršac, gde su dostupne i sve informacije o uslovima učešća, kriterijumima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijavljivanja.
Kandidatima se preporučuje da pažljivo prouče smernice konkursa i prijavu pripreme u skladu sa navedenim zahtevima kako bi povećali svoje šanse za izbor.
Izvor: Unija studenata Vršac i jugglingathighaltitude
Autor članka: Aleksandar Aleksej Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Erasmus+ u Italiji: Otvoren poziv za mlade iz Srbije
Otvorene prijave za Erasmus+ projekat u Italiji: Mladi iz Srbije mogu besplatno da učestvuju u međunarodnoj razmeni

Mladi stariji od 18 godina imaju priliku da učestvuju u Erasmus+ projektu, koji će biti održan od 20. do 27. septembra 2026. godine u mestu Mezzoldo, u italijanskoj provinciji Bergamo. Reč je o međunarodnoj razmeni koja okuplja učesnike iz više evropskih zemalja sa ciljem sticanja novih znanja, razmene iskustava i razvoja interkulturalnih kompetencija.
Domaćin projekta je neformalna grupa BG WORLD, a svim učesnicima su obezbeđeni smeštaj, ishrana i prevoz, što znači da je učešće u projektu potpuno besplatno.
Tokom sedmodnevnog programa, učesnici će kroz radionice, timski rad i brojne interaktivne aktivnosti imati priliku da upoznaju mlade iz drugih evropskih zemalja, unaprede veštine komunikacije i saradnje, steknu nova prijateljstva i istraže prirodne lepote italijanskog regiona Bergamo.
Ovaj projekat predstavlja izuzetnu priliku za mlade koji žele da steknu međunarodno iskustvo, unaprede svoje lične i profesionalne veštine i provedu sedam dana u inspirativnom okruženju italijanskih Alpa.
Prijave su otvorene do 6. avgusta 2026. godine, a svi zainteresovani mogu da popune prijavni formular putem linka u biografiji organizatora. Dodatne informacije dostupne su putem Instagram profila organizatora.
Više informacija o projektu dostupno je na zvaničnoj prezentaciji: https://sites.google.com/view/jugglingathighaltitude/the-project.
Izvor: Unija studenata Vršac i jugglingathighaltitude
Autor članka: Aleksandar Aleksej Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Vrbica – praznik radosti i dečjeg osmeha

Vrbica, koja se obeležava u subotu pred Cveti, jedan je od najradosnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, posebno posvećen deci. Ovaj dan simbolizuje uspomenu na ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, kada su ga narod i deca dočekali sa grančicama i pesmom.
U srpskim gradovima i selima, Vrbica se obeležava svečano i u vedrom duhu. Deca, često obučena u svečanu odeću, okupljaju se u portama hramova, noseći zvončiće oko vrata i vrbove grančice u rukama. Zvuci zvončića i dečji smeh ispunjavaju ulice, stvarajući posebnu prazničnu atmosferu.

Ikona Lazerava subota
Sveštenici osveštavaju vrbove grančice, koje vernici potom nose svojim kućama kao simbol blagostanja i zaštite. Vrbica nije samo verski praznik, već i dan zajedništva, nade i radosti, kada se porodice okupljaju, a najmlađi zauzimaju centralno mesto u obeležavanju.
Ovaj praznik podseća na važnost detinjstva, nevinosti i vere, čuvajući bogatu tradiciju koja se prenosi s kolena na koleno.
Izvor fotografija: Internet
Autor članka: A.A.Korać, glavni i odogvorni urednik portala Unije studenata Vršac
Danas se navršava 90 godina od pogibije studenta Žarka Marinovića – Dan studenata Beogradskog univerziteta
Beograd, 4. april – Navršava se devet decenija od trenutka kada je studentska krv pala na beogradski asfalt, opominjući da borba za znanje nikada nije odvojena od borbe za slobodu. Danas studenti Univerziteta u Beogradu obeležavaju svoj dan – ne samo kao praznik mladosti, već kao dan sećanja na otpor, solidarnost i nepokolebljivu težnju ka pravednijem društvu.
Ovaj datum ustanovljen je u znak sećanja na 1936. godinu, kada je tokom studentskih protesta ubijen student prava Žarko Marinović – ime koje je postalo simbol borbe protiv represije i društvene nepravde.
Početkom aprila 1936. godine studenti širom tadašnje Kraljevine Jugoslavije stupili su u štrajk, suprotstavljajući se pokušajima države da univerzitet pretvori u poslušnu instituciju. Najava uvođenja „univerzitetske policije“ doživljena je kao otvoreni napad na autonomiju akademskog prostora – kao pokušaj da se uguši kritička misao i disciplinuje mladost koja odbija da ćuti.
Univerzitet nije bio samo mesto učenja – bio je žarište političke svesti. Studenti su jasno poručivali da znanje ne može postojati bez slobode, niti sloboda bez borbe.
Napetosti su kulminirale 4. aprila. Beograd je tog dana bio poprište sukoba između studenata koji su branili pravo na slobodno mišljenje i onih koji su stajali uz režim. U hodnicima fakulteta i na ulicama vodila se borba koja je prevazilazila same studente – bila je to borba za karakter društva.
U središtu tog nasilja našao se Žarko Marinović. Teško povređen u sukobu, ubrzo je preminuo. Njegova smrt nije bila slučajna tragedija – postala je politički čin, simbol cene koju su mladi spremni da plate u borbi protiv nepravde.
Vest o njegovoj pogibiji odjeknula je Beogradom. Hiljade studenata i građana izašlo je na ulice. Sahrana Žarka Marinovića pretvorila se u masovni protest – u trenutak kolektivnog otpora i solidarnosti.
Taj dan pokazao je snagu studentskog jedinstva. Pokazao je da univerzitet nije izolovan od društva, već njegova savest – glas koji se podiže kada institucije zataje.
Iako su vlasti pokušavale da uguše bunt, ideje koje su studenti branili nisu nestale. Naprotiv – rasle su. Godine 1959. doneta je odluka da se 4. april zvanično obeležava kao Dan studenata, a već 1960. prvi put je obeležen.
Taj datum od tada nosi jasnu poruku: univerzitet pripada studentima, a znanje ne sme biti podređeno političkoj kontroli.
Žarko Marinović bio je student prava na Univerzitetu u Beogradu, poreklom iz Crne Gore, koji je u Beograd došao ne samo radi obrazovanja, već i kao deo generacije oblikovane snažnim idejama socijalne pravde.
Pripadao je krugu studenata sa izraženim levičarskim i socijalističkim uverenjima, koji su univerzitet videli kao prostor političke borbe protiv nejednakosti, represije i klasnih privilegija.
U vremenu rastućih društvenih podela, Marinović je bio među onima koji su otvoreno stajali na strani radničke klase i potlačenih, zalažući se za društvo zasnovano na jednakosti i solidarnosti.
Njegov angažman nije bio samo ideološki, već i praktičan – učestvovao je u organizovanju studentskih protesta i štrajkova, verujući da se promena može izboriti jedino kolektivnom akcijom.
Njegova pogibija 1936. godine prekinula je taj put, ali je njegovo ime ostalo trajno povezano sa revolucionarnim duhom studentskog pokreta tog vremena.
Devedeset godina kasnije, Dan studenata nije samo ceremonija – on je podsetnik da borba nije završena. Pitanja dostupnosti obrazovanja, društvene nejednakosti, političkog pritiska i dalje su deo svakodnevice.
Studenti danas, kao i tada, stoje na raskršću između konformizma i otpora. Njihova uloga nije samo da uče, već i da preispituju, kritikuju i menjaju društvo.
Obeležavanje Dana studenata kroz tribine, proteste, kulturne događaje i javne rasprave pokazuje da duh 1936. godine nije nestao. On živi u svakoj generaciji koja odbija da prihvati nepravdu kao normalnost.
Četvrti april ostaje više od datuma – on je politički i moralni kompas. Podseća da univerzitet nije samo institucija, već prostor borbe za slobodu mišljenja i društvenu jednakost.
Nasleđe Žarka Marinovića obavezuje: da se ne ćuti pred nepravdom, da se znanje koristi kao alat oslobađanja i da se solidarnost ne posmatra kao izbor, već kao dužnost.
Jer istorija studenata Beograda nije samo prošlost – ona je trajni poziv na otpor.
Paralela sa današnjim trenutkom postaje neizbežna kada se sagledaju izazovi sa kojima se studenti suočavaju. Iako su se istorijske okolnosti promenile, suštinska pitanja ostaju ista: ko kontroliše univerzitet, u čijem interesu funkcioniše obrazovanje i koliko prostora ima za kritičko mišljenje.
Kao i 1936. godine, studenti Univerziteta u Beogradu i danas se suočavaju sa pritiscima – bilo kroz političke uticaje, komercijalizaciju obrazovanja ili sužavanje prostora za javnu debatu. Razlika je u formi, ali ne i u suštini: borba za autonomiju univerziteta i društvenu pravdu i dalje traje.
Upravo zato sećanje na Žarka Marinovića ne pripada samo istoriji – ono je opomena i poziv sadašnjim generacijama da ne pristanu na pasivnost, već da aktivno brane pravo na slobodno i dostupno obrazovanje za sve.
Izvor fotografija: Internet
Autor teksta: A.A.Korać, glavni i odogvorni urenik portala Unije studenata Vršac
Veče o štampi u Vršcu: Pogled kroz istoriju i savremene izazove

U sredu, 1. aprila 2026. godine, sa početkom u 19 časova, u prijatnom ambijentu Salona kod Porte (Zmaj Jovina 16, Vršac), biće održano veče posvećeno bogatoj i zanimljivoj temi: „Štampa u Vršcu i štampa o Vršcu“.

Ovaj događaj organizuju Vršački kulturni krug i Udruženje Tačka susretanja, sa ciljem da publici približe razvoj novinarstva u Vršcu, njegov uticaj na lokalnu zajednicu, kao i način na koji je ovaj grad kroz vreme predstavljan u medijima.
U razgovoru učestvuju istaknuti poznavaoci ove oblasti:
Kroz lična iskustva, profesionalna sećanja i analitički osvrt, učesnici će osvetliti različite aspekte štampanih medija – od njihovih početaka i razvoja, do savremenih izazova i promena.
Razgovor će moderirati Milenko Gvozdić, novinar, koji će svojim pitanjima i vođenjem diskusije doprineti dinamičnoj i sadržajnoj razmeni mišljenja.
Unija studenata Vršac poziva sve zainteresovane ljubitelje istorije, kulture i novinarstva da nam se pridruže i budu deo ovog inspirativnog susreta.
Izvor fotografije: FB/Tačka susretanja - Тачка сусретања
Autor članka: A.A.Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac

Objavljen je novi, 18. broj studentskog časopisa „SupHa“, publikacije koju uređuju i kreiraju studenti Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ovim izdanjem časopis simbolično obeležava svoje „punoletstvo“, potvrđujući kontinuitet kvaliteta, kreativnosti i angažovanja mladih autora.

Novo izdanje potvrđuje ono po čemu je „SupHa“ prepoznatljiv: raznovrsnost tema i autentičan pristup. Na njegovim stranicama susreću se tekstovi iz sveta farmacije, zdravlja i savremene nauke, ali i osvrti na kulturne fenomene, studentski život i događaje koji su obeležili prethodni period i ostavili trag na generaciju koja ih beleži.

Posebnu vrednost časopisa čini upravo perspektiva njegovih autora — studenata koji ne pristaju samo na prenošenje informacija, već ih oblikuju kroz lični doživljaj, kritičko promišljanje i želju da pokrenu dijalog. Upravo zato „SupHa“ nije samo stručni časopis, već prostor u kome se prepliću znanje, radoznalost i kreativnost.
I ovog puta, pored ozbiljnih tema, čitaoci mogu pronaći i sadržaje koji donose predah — preporuke, zanimljivosti i laganije tekstove koji upotpunjuju čitalačko iskustvo i čine ga bližim svakodnevici. „SupHa“ tako nije samo publikacija, već i platforma za lični i profesionalni razvoj.
Časopis izlazi dva puta godišnje, a iza svakog broja stoji tim studenata koji kroz rad u redakciji razvijaju veštine pisanja, istraživanja, uređivanja i digitalne komunikacije. Vrata redakcije otvorena su za sve koji žele da se oprobaju u pisanju, dizajnu, lekturi ili radu na društvenim mrežama, ali i za one koji žele da budu deo zajednice koja neguje radoznalost i razmenu ideja.

Istorijat nastanka studentskog časopisa „SupHa“
Redakcija posebno ističe značaj povratnih informacija čitalaca, pozivajući sve da podele svoje utiske, sugestije i kritike, kako bi naredni brojevi bili još kvalitetniji. „Želimo da naši čitaoci otkriju nešto novo i inspirativno u svakom broju“, poručuju autori.
Novi, 18. broj časopisa „SupHa“ možete pogledati ovde
Sva izdanja časopisa dostupna su putem sledećeg linka ovde, kao i na zvaničnom sajtu Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Pratite „SupHa“ na društvenim mrežama:
Facebook: SupHa
Instagram: casopis.supha
Za dodatne informacije i pitanja, pišite nam na: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Uživajte u čitanju i otkrijte šta su studenti Farmaceutskog fakulteta pripremili za vas u novom broju!
Izvor fotografija: Redakcija studentskog časopisa „SupHa“
Autor članka: A.A.Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Osmi mart – Inspiracija, snaga i hrabrost svakodnevnih heroina
Osmi mart, Međunarodni dan žena, je više od datuma u kalendaru – to je prilika da odamo priznanje ženama svih generacija, boja i priča. To je dan kada se slavi njihova snaga, hrabrost, upornost i neiscrpna ljubav koju nesebično pružaju svakog dana.
Ovaj dan nas podseća na put koji su žene prešle kroz istoriju, na izazove koje su prevazilazile i na neprocenjiv doprinos koji donose društvu, porodici i zajednici. Istorija Osmog marta simbolizuje borbu za prava i jednakost, ali i stalni podsetnik da je ravnopravnost cilj koji još uvek zahtevamo i gradimo zajedno.
Ipak, Osmi mart nije samo dan podsećanja na izazove – to je i dan proslave. Proslava ženske kreativnosti, odlučnosti i ljubavi. Od majki i sestara koje nas oblikuju svojom pažnjom, do žena koje vode, inspirišu i ostavljaju trag u nauci, umetnosti, politici, sportu i mnogim drugim oblastima – njihov doprinos je temelj napretka našeg sveta. Posebno želimo da istaknemo žene naučnice čija posvećenost, inovativnost i istraživački duh menjaju svet i otvaraju nove puteve za buduće generacije.
Na ovaj dan, setimo se svih žena koje su se borile i još se bore – za prava, dostojanstvo i slobodu. Setimo se svih majki, prijateljica, koleginica, učiteljica i naučnica koje svakodnevno obogaćuju naše živote. Neka nas Osmi mart podseti da poštovanje, zahvalnost i ljubav prema ženama ne smeju biti ograničeni na jedan dan u godini, već da treba da žive u svakom našem gestu i reči.
Danas slavimo vašu snagu, hrabrost i uticaj koji imate na svet oko sebe. Bez obzira na prepreke koje savladavate ili tihe načine na koje doprinosite, vaša uloga je neizmerna i inspirativna.
Neka vam ovaj dan donese toplinu, poštovanje i zahvalnost koje zaslužujete svaki dan. Vaša posvećenost ravnopravnosti i slobodi inspiriše sve nas da težimo boljem i pravednijem svetu.
Svim ženama sveta, Unija studenata Vršac i redakcija Portala Unije studenata Vršac od srca želi srećan Osmi mart! Hvala vam što činite naš svet lepšim, snažnijim i bogatijim.
Izvor fotografije: Internet
Autor članka: A.A.Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac
Međunarodni dan žena i devojaka u nauci – snaga znanja menja svet
Danas, 11. februara, obeležavamo Međunarodni dan žena i devojaka u nauci – dan posvećen priznanju, podršci i osnaživanju žena koje svojim znanjem, istraživanjima i otkrićima pomeraju granice mogućeg.

Ovaj datum, ustanovljen 2015. godine od strane Ujedinjenih nacija, podseća nas na važnost ravnopravnog učešća žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Iako su kroz istoriju mnoge naučnice dale nemerljiv doprinos čovečanstvu, njihov rad često nije bio dovoljno prepoznat. Danas imamo priliku i odgovornost da to menjamo.
Ovaj dan podseća na značaj jednakih mogućnosti u obrazovanju i istraživanju, ali i na činjenicu da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u pojedinim STEM oblastima, naročito na vodećim i istraživačkim pozicijama. Istovremeno, kroz istoriju i savremeno doba, brojne naučnice dale su nemerljiv doprinos razvoju društva – od Marie Curie i Rosalind Franklin, do mnogih današnjih istraživačica koje oblikuju budućnost.

Međunarodni dan žena i devojaka u nauci nije samo prilika za čestitku, već i za podsticaj – da devojčice hrabro sanjaju, istražuju, postavljaju pitanja i veruju u svoje sposobnosti. Nauka pripada svima, a raznolikost u istraživačkim timovima donosi bolje ideje, inovativnija rešenja i pravednije društvo.
Svim naučnicama, istraživačicama, profesorkama, studentkinjama i devojčicama koje tek otkrivaju čari eksperimenata i formula – srećan Međunarodni dan žena i devojaka u nauci! Vaš rad inspiriše i gradi budućnost.
Izvor fotografija: Shutterstock/ilustracija
Autor članka: A.A.Korać, glavni i odgovorni urednik portala Unije studenata Vršac