Studentkinja Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
Nije važno da li smo prisustvovali baš svakom času, naučili „na pamet“ udžbenik od korice do korice i na taj način položili još jedan ispit, upisali sledeću godinu, završili studije. Merilo našeg akademskog uspeha jeste zapravo „naučeno“.
Kao što su nekad naši roditelji imali običaj da kažu, „nas su u školi to naučili tako da to znaš u pola noći“. I zapravo to je istina. Koji god fakultet da studirate, bilo da se bavite prirodnim ili društvenim naukama, susreli ste se sa gomilom literature koju vam profesori preporučuju (čitaj: nameću). No, nismo li se ikad zapitali zašto je to tako? Profesora „mrzi“ da to ispredaje? Hoće da olakša sebi posao, a meni zagorča život? Daleko je to od istine.
Sav taj dodatni materijal preporučen je u vašu korist. Nikada, ali ni u kojem slučaju, osnovno znanje iz udžbenika može biti dovoljno da vas osposobi da sutra obavljate svoje poslovne zadatke, i budete pristojno upućeni u dešavanja i aktuelnosti u vašoj sferi interesovanja.
Stoga ukoliko nemate tako revnosne profesore koji vam preporučuju dodatnu literaturu i izvore informacija, ne dozvolite da vas to odvrati od dodatnog informisanja i učenja. Potrudite se i pronađite zanimljive podatke, danas je to bar lako uz svemogući internet.
Shvatite to kako želite, ali obrazovanje je pre svega SAMOOBRAZOVANJE. Bićemo obrazovani i učeni onoliko koliko sami radimo na tome. Niko vas neće potapšati po ramenu pri tome, ali ubrzo ćete i sami shvatiti koristi koje proizilaze iz tog dodatno uloženog truda.
Kao vaši saveznici tokom studija predstaljamo vam nekoliko sajtova gde možete pronaći zaista zanimljive podatke i koje će vam zasigurno koristiti tokom studija.
#1 MIT OpenCourseWare – čuveni MIT – Massachusetts Institute of Technology na svom sajtu nudi niz on line predavanja iz različitih oblasti (inženjerstvo, fizika, matematika, medicina, ekologija, društvene nauke…).
U zavisnosti od materijala koji vam je potreban možete pregledati bazu audio i video predavanja, studentskih radova, beleški sa predavanja, interaktivnih simulacija.
Link: http://ocw.mit.edu/index.htm
#2 Khan Academy – je organizacija sa misijom! Khan akademija predstavlja on-line projekat koji za cilj ima popularizaciju samoobrazovanja i obezbeđuje besplatnu edukaciju za sve one koji žele nešto novo da nauče.
Sav materijal na ovom sajtu je besplatan i dostupan svima, bez obzira da li ste student, profesor, učenik, ili samo neko ko želi da nauči po neku novu činjenicu.
Link: https://www.khanacademy.org/about
#3 Open Yale Courses – Da li ste ikada maštali o tome da pohađate prestižni Yale? Sada nam je dostupniji nego ikada putem on-line Open Yale kurseva.
Ovaj servis obezbeđuje besplatan pristup selekciji uvodnih predavanja koja drže neki od najuglednijih profesora na Yale-u. ovo je jedinstvena prilika da zakoračite u amfiteatar na Yale-u i odslušate neko od predavanja. Na ovoj adresi pronaći ćete audio i video zapise direktno iz učionica, kao i transkripte predavanja.
Link: http://oyc.yale.edu/
#4 Harward Law School – za student prava ovo je prava adresa da saznaju kako se pravo uči na najprestižnijem fakultetu iz ove oblasti. Na ovoj stranici otkrićete i neke konkretne primere pored regularnih “školskih” lekcija.
Link: http://www.law.harvard.edu/news/multimedia/index.html
#5 BBC Languages – ukoliko studirate jezike, ili pak samo želite da naučite neki strain jezik BBC Languages će vam u tome biti od znatne pomoći.
Mnoštvo dodatnih materijala, audio i video lekcija, vežbanja i standardnih lekcija garantuju uspeh kada je reč o savladavanju tih večitih jezičkih barijera. Ovaj servis nudi pomoć u učenju čak 40 jezika.
Link: http://www.bbc.co.uk/languages/
Izvor: studentskizivot.com
Međunarodna studentska nedelja u Beogradu, poznata i pod skrećenicom "ISWiB" festival ("International Student Week in Belgrade) organizuje se od 2006. godine u Beogradu. Festival svake godine okupi oko 200 studenata iz više od 40 zemalja sveta, te kao takav predstavlja jedan od najvećih studenskih festivala edukativnog i kulturno-umetničkog tipa u Jugoistočnoj Evropi.
Cilj festivala je formiranje mreže omladinskih organizacija i pojedinaca na međunarodnom i lokalnom nivou. Ujedno, festival je i način da se inostranim studentima predstavi Srbija i Beograd u najlepšem svetlu.
Studenti tokom festivala učestvuju u edukativnim radionicama koje su vođene od strane moderatora, stručnjaka iz relevantnih oblasti. Radionice imaju za cilj podizanje svesti o pojedinim aktuelnim društvenim problemima. Takođe, tokom trajanja festivala, učesnicima je priređen bogat kulturno-umetnički sadržaj kroz organizovanje propratnih događaja kao što su Sajam država, Defile zastava, Dan otvorenog debatovanja, turistički obilazak Beograda i slično.
Organizator projekta je studentsko-omladinsko Udruženje „Svetski omladinski talas. Osnovni cilj Udruženja jeste prevazilaženje predrasuda promovisanjem međunarodnog dijaloga i tolerancije kroz projekte koji se baziraju na studentskom umrežavanju i neformalnoj edukaciji.
Sajt festivala: http://iswib.org/
Mesto održavanja: Beograd, Srbija
Vreme održavanja: Jul
Trajanje festivala: 7 dana
Izvor: mos.gov.rs
Mala smo država i za nas su ljudi redak resurs. Zato je i pitanje - brine li koga što nam školovani ljudi odlaze u svet i ima li ko nameru da to spreči.
- Znamo li zašto nam odlaze najbolji? Zašto se ovde ne ceni znanje, najtalentovaniji se ismejavaju da su štreberi, i za njih se uglavnom nikada ne nađe mesta u važnim državnim institucijama. U razvijenom svetu znanje tretiraju kao prvoklasnu robu. Naši geniji, Tesla i Pupin su, nažalost, otišli da povećaju tehnološki potencijal Amerike. Jer, tamo oduvek postoje uslovi da genijalnost dođe do izražaja - kaže za „Blic“ profesor Miodrag Zec.
Najave iz Vlade idu u drugom pravcu. Najavljuje se uvoz stručnjaka koji će nam kroz „deliveri junit“ organizovati državu...
- To su međuresorne radne grupe koje imamo godinama. Najvažnije pitanje je ko su igrači, ko je taj ko treba da sprovede bilo kakvu ideju, jer bez kvalitetnog tima nema ni golova. Trener ništa ne može ako dođe u novi tim i shvati da mu centarfor ima jednu nogu kraću. Suština je u kompetentnoj i prosvećenoj administraciji koja može artikulisati društvene ciljeve u racionalne i sprovodive zakone. Besmisleno je da platiš i Fanđu ako mu daš da vozi „fiću“.
Hoćete da kažete da mi baš i nemamo kadrova?
- Obrazovanje je ovde apsolutno potcenjeno. Kako sačuvati, recimo, autoritet nastavnice matematike ako je ona tako plaćena da ne može ni zub da popravi, pa đaci teraju sa njom šegu da je krezuba. Ako se sa svih strana šalje poruka da učenje u Srbiji nije na glasu. S druge strane, imamo više magistara i doktora nauka nego novorođenih. Stvar će se promeniti jedino ako sto najboljih svršenih studenata iz svih oblasti svake godine bude čekalo radno mesto. Treba da posadimo društveno seme, ali da znamo tačno šta ćemo posaditi. Čemu školovati ljude ako najbolji odlaze, a na ključna mesta se primaju osobe sa sumnjivim kvalifikacijama.
Da li bi pristali da uđete u neki od „deliveri junita“?
- Oduvek sam bio zadovoljan svojim poslom. Za mene profesura nije samo zanimanje već i civilizacijska misija. Pristao bih da učestvujem u radu nekog tela ako bi se stvarno tražilo kritičko promišljanje. Primera radi, stalno se govori o potrebi za novim investicijama, a naš kapitalni problem je što je gro investicija promašen. Kada je reč o investicijama, ključno je u koje privredne grane investiraš. Da li u grane sa padajućim ili u grane sa rastućim prinosima. Ukoliko investiraš pogrešno, ušao si u pogrešan voz, i onda su ti sve stanice pogrešne. Ali, mislim da to vlastima nije potrebno. Oni zovu populizatore koji će ne dati predlog, već samo potvrditi ono što je već namera vlasti.
Srbija je uvek bila zemlja gastarbajtera...
- Imali smo mi od pedesetih godina industrijsku klasu koja je odlazila u razvijene zemlje da bi zaradila, ali i sa idejom da se u Srbiju vrate. I slali su svoje zarade kroz doznake, gradili su ovde ogromne kuće, sve s idejom da kao penzioneri žive u Srbiji kao grofovi. A šta se dogodilo? Danas ovde ne mogu sa tim penzijama ništa i uglavnom se vraćaju u zemlje gde su radili, jer tamo bar imaju bolju zdravstvenu zaštitu. Sada imamo intelektualnu elitu koja odlazi, ali bez namere da se ikada vrati. I država im često šalje poruke da i ne treba da se vrate. Eto, ministar prosvete je nedavno rekao da je bolje što su otišli. A, moglo bi se nešto naučiti od srpskog seljaka koji najbolji paradajz uvek ostavlja za sebe.
Osim ljudi, u Srbiji se baš ne zadržavaju ni ovde zarađene pare. Na svim smo listama koje broje firme u ofšor zonama, skrivene račune po stranim bankama?
- To je zato što nismo kao Engleska, gde kad zaradiš u 17. veku, možeš ostati bogat i u 21. veku. Suština nije u brzini, već u trajanju zarade. Kod nas sva bogatstva kratko traju i niko nema poverenja ni u državu ni u održivost bilo kog biznisa. Zato Srbin, Rus, Indus… sve pare koje zaradi nosi u Englesku. A, Englez koji zaradi pare bilo gde u svetu, zarađeno vraća kući, u Englesku. Na dugi rok, najbolji i najprodavaniji engleski proizvod su engleske institucije. Zbog njih se u Englesku sliva ljudski i finansijski kapital. Svi oni čuvaju svoje i vrlo agresivno primaju sve ono što je dobro iz sveta. Tako je u celom zapadnom društvu. I odliv školovanih ljudi iz Srbije za njih je odlična infuzija, dok nama krv lipti. Mi njima genetski materijal iz Matematičke gimnazije, a oni nama savetnike koji će nas naučiti da je potpuno prirodno da su oni bogati a mi siromašni. I vrlo će se potruditi da tako i ostane.
Možda to nepoverenje srpskih ljudi potiče iz činjenice da se ovde i ideologija i uslovi poslovanja često menjaju poslednjih decenija?
- Suština je to što ovde bogati ljudi svoju akumulaciju potroše na luksuz. Čini mi se da samo ovde vlasnici firmi otimaju od svojih firmi i pretaču taj kapital u lično bogatstvo. Svuda u svetu je suprotno. Vlasnici kompanija lično bogatstvo ulažu u sopstvene biznise. Uvek želimo nekog da prevarimo - poverioce, banke, državu... To je, između ostalog, zato što su ovde mnogi prepoznali matricu da najbolje prolaze oni koji ne plaćaju, jer smo mi 50 godina bili društvo raspodele gde su se svi dugovi u jednom momentu opraštali. Ako je isplativije kršiti zakon nego raditi regularno, onda to postaje trajna navika.
Dobili smo sporazum sa MMF, najavljuju se strukturne reforme. Mislite li da će one doneti zaista nešto novo?
- Mislim da smo, kao društvo, došli do tačke gde prestaje volja, a počinje prinuda. Mnogo vremena i ideja smo uzaludno utrošili. Dugo vremena smo kao ključno pitanje imali dilemu - da li su kod nas reforme željene ili iznuđene. A, svakako se nisu sprovodile. Došli smo do toga da ogromni dugovi moraju da se plate. A, kad uđeš u taj voz, nema silaska. Grčka nam je primer za to. Pitanje je da li smo sposobni da napravimo državu koja će biti mala, prosvećena i organizovana. Sada je ona bazirana na političkom, a ne na društvenom dogovoru. Tačnije, kod nas su isprepletane tri države. Jedna, koja promoviše stare ideje komunizma. Druga je zasnovana na političkom društvu i treća na evropskim vrednostima. Praktično, na ovom terenu, u naše ime, igraju tri tima. Nije ni čudo što onda postižemo autogolove. Ovde je sve haotično. Potrebna nam je jasna koncepcija ko šta treba da radi, a ne da se stalno pitamo koliko ko radi.
Izvor: blic.rs
Nakon veoma uspešnog, prvog “Startup Weekend”-a, održanog oktobra 2013. godine, Poslovni inkubator, iDEA Lab i DaFED organizuju drugi po redu Startup Weekend u Novom Sadu. Vikend na kome ideje postaju stvarnost, ove godine održaće se od 20-22. marta u Centralnoj zgradi Univerziteta u Novom Sadu.
Do sada je ova manifestacija održana u preko 100 zemalja širom sveta u više od 400 gradova, među kojima je i Novi Sad. Po drugi put u našem gradu, svim developerima, dizajnerima, preduzetnicima, startap entuzijastima i svim zainteresovanim ljudima za stvaranje inovativnih biznisa, pruža se jedinstvena prilika da se međusobno povežu, predstave svoje inovativne poslovne ideje i formiraju timove kako bi svoju ideju pretvorili u stvarnost.
Svi učesnici ovog događaja imaće privilegiju da uz pomoć mentora, vrhunskih stručnjaka u ovoj oblasti, razviju svoje poslovne modele, koje će nakon dvodnevnog rada predstaviti članovima žirija, takođe istaknutim ekspertima u oblasti preduzetništva. Ovo jedinstvena prilika za sve mlade preduzentike, ne samo da osvoje vredne nagrade, već i da promovišu svoju ideju, čuju stručna mišljenja, dobiju korisne savete i pronađu dodatne izvore finansiranja.
U nedelji pre samog “Startup Weekend”-a, Poslovni inkubator Novi Sad organizuje četvorodnevne pripremne treninge za sve učesnike o formiranju poslovnog modela i prezentovanju svojih ideja, gde će svi polaznici steći znanja i veštine potrebne za dobar start u razvoju sopstvenog startapa.
Osim stečenog znanja, veština i dragocenog iskustva, učesnici će biti dodatno motivisani i mogućnošću osvanjanja vrednih nagrada. Glavne nagrade uključuju: šest meseci usluga Poslovnog inkubatora Novi Sad, učešće na treninzima i obukama u Banja Luci koje se organizuju u okviru IdeaLab projekta, kao i brojne hightech gadžete. Pozivaju se svi zainteresovane studenti FTN-a da uzmu učešće na ovom sjajnom događaju i prijave se kao tim ili kao pojedinci.
Sve dodatne informacije o drugom “Startup Weekend”-u u Novom Sadu, svi zainteresovani mogu da pronađu na sajtu: http://novisad.startupweekend.org/
Izvor: ftn.uns.ac.rs
Ispiti sami po sebi nikada nisu prijatni i nisu nešto čemu se radujemo. Kada ste student, to je očekivano. Međutim, ni profesori im se ne raduju preterano, posebno ako im je termin rano ujutru.
Ovaj profesor je učinio nešto nesvakidašnje. Reč je o dr Kulveru, profesoru astronomije sa Univerziteta u Koloradu, koji je na ispit došao u pidžami.
Da li je bio izrevoltiran što je ispit zakazan rano ujutru ili pak nije stigao da se obuče, misterija je, ali on je svakako iznenadio sve prisutne kada se pojavio u pidžami.
Izvor: telegraf.rs
Ovaj neobičan dan se obeležava od 2008. godine sa ciljem ukazivanja na važnost spavanja sa aspekata medicine, obrazovanja, društvenog života i sigurne vožnje, piše protal n1info.com.
Obeležava se svakog marta, poslednjeg petka nakon pune dve nedelje u mesecu. Ovogodišnji slogan je: 'When sleep is sound, health and happiness abound'.
Ovim činom Svetski savez medicine sna žele da smanje probleme sna kroz bolju prevenciju i lečenje poremećaja spavanja. Poremećaji sna, kao što su pospanost i nesanica su globalna epidemija koje preti zdravlju i kvalitetu života, tvrde stručnjaci.
San je važan faktor za ljudsko blagostanje, a ima direktan uticaj na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje kako odraslih, tako i dece. San je potreba i privilegija, ali često je ugrožena zbog navika savremenog života.
Izvor: novosti.rs
Devet fakulteta Univerziteta u Beogradu povećalo je cenu školarine na osnovnim studijama za narednu školsku godinu, a jedan je smanjio, saopšteno je na sednici Senata Univerziteta u Beogradu.
Fakulteti koji su podigli cene su: Rudarsko-geološki, FON, Šumarski, Fakultet bezbednosti, Učiteljski, Medicinski, Matematički, Biološki i Geografski fakultet.
Jedini koje je smanjio je Fakultet fizičke hemije (sa 66.000 na 60.000), iako njihovi studenti, zbog skupih laboratorijskih vežbi, najviše koštaju državu.
Školarine se sada kreću od 50.000 do 240.000 dinara, rekao je prorektor Miodrag Popović.
On je dodao da su povećanja neznatna, "oko 10 odsto", a da je realna cena skolovanja jednog studenta 250.000 dinara po godini.
Izvor: blic.rs
Na osnovu člana 113 i tačka 2. i tačka 3.. člana 10. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina (Službeni glasnik RS br.72/2009), tačke 8. Člana 22. Statuta Saveta, i Odluke predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Srbije od 27.02.2015. godine,
NACIONALNI SAVET ROMSKE NACIONALNE MANJINE SRBIJE
Raspisuje
KONKURS
ZA DODELU NAGRADA NAJBOLJIM STUDENTIMA ROMSKE NACIONALNOSTI U ŠKOLSKOJ 2014/2015. GODINI
Nacionalni savet romske nacionalne manjine Republike Srbije raspisuje konkurs za dodelu studentskih nagrada najboljim studentima osnovnih studija akreditovanih fakulteta i to:
- Dva lap top računara za studente druge godine,
- Tri lap topračunara za studente treće godine
- Pet lap top računara za studente četvrte godine
I. Pravo učešća na Konkursu imaju redovni studenti romske nacionalnosti osnovnih studija, od druge godine studija, koji su prvi put upisali odgovarajuću godinu studija, koji nisu obnovili ni jednu godinu studija, koji postignu izuzetne rezultate tokom studija tj.studenti sa najmanjom prosečnom ocenom 8,00 u toku jedne školske godine, koji su upisani na akreditovane fakultete Republike Srbije, studenti koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srbije.Studenti koji su prošle godine (8.aprila 2014 god.) dobili tablet računare nemaju pravo da konkurišu.
II. Potrebna dokumentacija:
1. Fotokopija lične karte
2. Overena fotokopija indeksa
3. Uverenje sa fakulteta o prosečnoj oceni
III. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja, zaključno sa datumom: petak 20.mart 2015 god. do 16 časova.
Neblagovremene i nepotpune prijave na konkurs neće se uzimati u razmatranje.
Konkursna komisija će predlog rang liste po prispelim prijavama utvrditi u roku od 7 dana od dana utvrđivanja predloga rang liste.
Učesnici konkursa imaju pravo prigovora na predlog rang liste Konkursnoj komisiji u roku od 7 dana od dana utvrđivanja predloga rang liste.
Odluka Konkursne komisije po prigovoru je konačna
Konačan predlog rang liste sa predlogom studenata za dodelu lap top računara dostavlja se Nacionalnom savetu romske nacionalne manjine Srbije
IV. Nagrađeni student nema nikakve obaveze prema davaocu nagrade.
“Sredstva za nagrade najboljim studentima obezbeđena su kroz projekat Ovde smo zajedno - Evropska podrška za inkluziju Roma koji finansira Evropska unija i sprovodi Misija OEBS u Srbiji”.
Prijave se mogu podneti popunjavanjem formulara na sajtu Nacionalnog saveta Roma, ličnom dostavom ili poštom na adresu:
Nacionalni savet romske nacionalne manjine Srbije
Masarikova 5a, 11000 Beograd
Kancelarija.br. 1309
Formular možete pronaći OVDE.
Krstareći internetom u potrazi za već nečim, naišli smo na ovaj pomalo zaboravljen, ali po nama bezvremenski tekst „Some Rules for Students and Teachers” koji je pripisan Džonu Kejdžu, američkom kompozitoru, teoretičaru muzike, piscu i umetniku.
Pa ipak, ovaj dirljiv tekst napisala je časna sestra Korita Kent, čuvena umetnica i predavač. Zapravo lista 10 pravila za studente, profesore i život, koju bismo mogli svi primeniti, nastala je kao deo projekta za generaciju đaka koje je vodila od 1967. do 1968. godine. O značaju ove liste svedoči podatak da je docnije prihvaćena kao lista zvaničnih pravila na odseku za umetnost na koledžu u okviru samostana „Bezgrešnog Srca“ u Los Anđelesu. Pa ipak, Kejdžova je zasluga za opštu popularizaciju.
PRAVILO JEDAN: Pronađite mesto u koje imate poverenja, a zatim pokušajte da mu verujete neko vreme.
PRAVILO DVA: Opšte dužnosti studenta – izvući maksimum iz svog učitelja; izvući maksimum iz svojih kolega studenata.
PRAVILO TRI: Opšte dužnosti profesora – izvući maksimum iz svojih đaka.
PRAVILO ČETIRI: Sve doživljavajte kao eksperiment.
PRAVILO PET: Budite samodisciplinovani – to znači pronaći nekog mudrog ili pametnog i izabrati da sledite njihov primer. Biti disciplinovan znači slediti na dobar način. Biti samodisciplinovan znači slediti na bolji način.
PRAVILO ŠEST: Greške ne postoje. Ne postoji uspeh i neuspeh, postoji samo stvaranje.
PRAVILO SEDAM: Jedino pravilo je rad. Ako radite, to vodi nečemu. Ljudi koji konstantno rade su ti koji na kraju i shvataju.
PRAVILO OSAM: Ne pokušavajte da stvarate i analizirate istovremeno. To su dva sasvim različita procesa.
PRAVILO DEVET: Budite srećni kada god to možete. Uživajte. To je lakše nego što vam se čini.
PRAVILO DESET: “Mi kršimo sva pravila. Čak i sopstvena. A kako to činimo? Ostavljajući dovoljno mesta za neodređeno.” – autor Džon Kejdž
Kako mi to doživljavamo – Uvek budite prisutni. Prisustvujte svim predavanjima. Posećujte mesta i događaje. Pažljivo posmatrajte i osluškujte ljude koje srećete. Čitajte sve ono čega možete da se domognete. Radite i trudite se da razumete i cenite svoj i rad drugih. Gledajte filmove, što češće, što pažljivije. I sve čuvajte, nikad se ne zna, možda će vam koristiti jednog dana.
Izvor: studentskizivot.com
Dušan Dimić, doktorant beogradskog Fakulteta za fizičku hemiju, prijavio se tokom master studija na program "Srbija na vezi", jer je letnje prakse radio u Izraelu, Argentini i SAD-u.
- Želeo sam da leto provedem u domovini, radeći na novom naučnom projektu, a za program "iSerbia" saznao putem Fejsbuk stranice. Delovalo mi je sjajno kako ova organizacija pokušava da dopre do mladih uspešnih pojedinaca koji bi da se bave naukom, ali i odlična prilika za saradnju sa naučnicima u dijaspori, kaže Dimić.
Konsultacije ne moraju biti samo u profesorskim kancelarijama, već su i te kako moguće putem Skajpa ili mejla.
- Mentor mi je bio Dragoslav Vidović sa Nandžang Technical Univeristdž u Singapuru, koji se bavi eksperimentalnim radom iz oblasti neorganske hemije. Na početku sam od njega dobio korisne savete o naučnom CV, prikazivanju rezultata naučnog rada i projektima. Deo vremena proveli smo i u razgovoru o prednostima i manama doktorskih studija u Srbiji i inostranstvu, upravo zbog velikog iskustva ovog profesora sa različitim sistemima obrazovanja - priča Dimić.
Projekat "Srbija na vezi":
1. Dijaspora poklanja znanje
2. Učim da razmišljam drugačije
3. Promene na globalnom tržištu
4. Srbija za naučnike ne haje
- Sada sarađujem na nekoliko projekata koji će rezultirati objavljivanjem naučnih radova u prestižnim naučnim časopisima. U novembru prošle godine sam upisao doktorske studije na matičnom fakultetu, a saradnju sa profesorom Vidovićem sam nastavio - kaže Dušan.
Ovu vrstu onlajn saradnje on vidi kao vrlo značajnu za mlade naučnike iz Srbije kako zbog iskustva koje mentori imaju, tako i zbog njihovog ugleda u naučnim krugovima i dostupnosti opreme, ali i mogućnosti objavljivanja radova u najuglednijim naučnim časopisima.
- Naučni projekti na kojima učestvuju domaće institucije sa saradnicima iz inostranstva su pokazatelj napretka društva i obrazovanja i čine Srbiju zanimljivim mestom za usavršavanja stranih studenata ili investicije iz oblasti primenjenih nauka - objašnjava mladi naučnik.
On smatra da je pilot poduhvatu "iSerbia" potrebna podrška države.
- Baza uspešnih naučnika poreklom iz Srbije je mnogo veći pa kad bi država stala iza projekta, mnogo više mladih prošlo bi kroz mentorstvo i ostvarilo saradnju značajnu za buduće projekte, prakse, razmene ili objavljivanje naučnih rezultata - kaže Dušan Dimić koji smatra da ovakva saradnja sa dijasporom treba da bude prepoznata na nivou univerziteta i da se studentima omogući da im mentorstvo i naučni radovi budu upisani u dodatak diplome.
Izvor: vesti-online.com